U svojoj knjizi Alec Ross pokazuje zašto je STEM nepotpun bez humanističkog pogleda na svijet oko nas, pa i na tehnologiju
Božidar Pavlović, managing direktor u agenciji Jackie, rado i puno čita beletristiku, političku publicistiku, ima i nekoliko omiljenih autora čije opuse pobožno prati, ali na njegovu nahtkasnu (noćnom ormariću) rijetko se nađe kakav poslovni naslov. Naime, nije pretjerani pobornik stručne i poslovne literature.
Štoviše, smatra je podvrstom ozloglašene self-help književnosti, koju uglavnom zaobilazi jer sudi da podliježe aktualnim trendovima mnogo više nego što otkriva ili donosi stvarnu vrijednost. Međutim, Pavlović kaže da se u svakom kukolju nađe i ponešto žita pa je tijekom svoje raznolike karijere uvijek pronašao neku dobru non-fiction knjigu važnu za područje kojim se u to vrijeme bavio.
Pritom bi uvijek birao kontroverzne ili propitivačke naslove koji bi izlazili iz standardne strukture poput 'Nitko kao ja' ili 'Kako uspjeti u karijeri ako radite ovo'.
A gdje je umjetnost?
Dok je bio u bankarstvu, upoznao je, primjerice, futurista Bretta Kinga čije su mu knjige, od 'Bank 2.0' iz 2010. do posljednje – 'The Rise of Technosocialism' – iz 2021., promijenile perspektivu i pomogle da bolje razumije uspon financijske tehnologije (fintecha) i sumrak bankarstva kakvu svjedočimo posljednjih godina. Slično tomu, kad je Pavlović radio u financijskotehnološkom startupu koji se bavio softverskom podrškom mikrofinanciranju, jako ga je dojmila knjiga Hugha Sinclaira 'Confessions of a Microfinance Heretic: How Microlending Lost Its Way and Betrayed the Poor'.
– Napokon, uz moju aktivniju ulogu u domaćoj startup-zajednici nužno je shvaćati širi kontekst i načine na koji tehnologija mijenja društvo, što najbolje oslikava Alec Ross u svojoj knjizi 'Industrije budućnosti'. Područje STEM-a (engl. science, technology, engineering, mathematics – znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika) nepotpuno je bez humanističkog pogleda na svijet oko nas. Tom suvremenom akronimu kronično nedostaje sastavnica arts, odnosno 'umjetnost', pa radije to područje zovem STEAM – smatra Pavlović.
Umjetnost i tehnologija
Pavlović stoga i voli književnost, koja stoji negdje između, odnosno, kaže, uz umjetničku ima vrlo jasno izraženu tehnološku komponentu. Za to su mu najbolji primjeri, recimo, Margaret Atwood, Thomas Pynchon, Tom McCarthy i, napokon, William Gibson, začetnik pojma cyberpunk, čiju knjigu eseja 'Distrust That Particular Flavor' preporučuje svima kao obveznu lektiru o ovome začudnom svijetu koji nas okružuje.