Potrebe i prioriteti zaposlenika mijenjaju se kako se mijenja vrijeme u kojemu živimo, pa su tako pandemija koronavirusne bolesti, dolazak novih generacija na radna mjesta, poput generacije Z, te mnogi drugi jednako relevantni čimbenici utjecali na povećanje pozornosti koja se posvećuje mentalnom zdravlju.
Psihoterapija je jedna od onih tema na koje se i dalje često gleda sa skepsom, stoga je pomalo neobično povezati takvo što s radnim okružjem, ali mnogi primjeri dokazuju upravo suprotno. BBC je pisao o britanskim i američkim tvrtkama koje u sklopu paketa pogodnosti na radna mjesta sve češće dovode psihoterapeute, a neke su uvele i pristup digitalnim alatima za održavanje mentalnog zdravlja zaposlenika. Zaposlenici takvih tvrtki mogu diskretno, tijekom radnoga dana, dogovoriti svoj termin s licenciranim stručnjakom. Američki zračni prijevoznik Delta Airlines jedan je od primjera kako to izgleda kada tvrtka svojim radnicima ponudi psihoterapiju. U veljači 2022., kako se navodi na njegovoj službenoj stranici, povećali su pristup tretmanima za mentalno zdravlje sa sedam na dvanaest besplatnih sesija savjetovanja tijekom godinu dana po zaposleniku i članovima njegova kućanstva.
Psihoterapija nije poslovno savjetovanje
S povećavanjem potražnje za psihoterapeutima počela je rasti i potražnja za drugim oblicima brige o mentalnom zdravlju i stručnog savjetovanja. Jedan od njih poslovno je savjetovanje (business coaching), za koje psihoterapeutkinja i business coach Jasmina Sočković tvrdi da nije psihoterapija, a ni obratno. Psihoterapija i business coaching, prema njezinim riječima, zapravo ne moraju imati nikakve veze jedno s drugim jer je riječ o različitim procesima iako kvalitetan business coach i kvalitetan psihoterapeut dijele niz kompetencija. Ljude može zbuniti to što mnogi psiholozi ili psihoterapeuti rade za organizacije kao business coachevi ili što mnogi business coachevi koji su prema temeljnoj naobrazbi nešto sasvim drugo završavaju daljnje školovanje za savjetodavne terapeute i mogu se baviti psihoterapijskom djelatnošću. Kad je u pitanju zakonska regulativa, psihoterapija i poslovno savjetovanje razjedinjuju se jer, kako navodi Sočković, psihoterapija je regulirana Zakonom o djelatnosti psihoterapije odnosno psihološka djelatnost Zakonom o psihološkoj djelatnosti. Poslovno savjetovanje nije regulirano zakonom, no ipak se nastoji što više profesionalizirati.
– Kvalitetnom psihoterapeutu i business coachu svakako je zajedničko to da se neprestano usavršavaju u svom području te da istinski vole i žele raditi s ljudima – naglasila je Sočković.
Kad je riječ o poslovnom savjetovanju, Sočković je tijekom gotovo petnaest godina iskustva surađivala, a i danas surađuje, s nizom organizacija. Uvijek ima pojedinaca koji individualno i izravno traže usluge business coachinga, ali najčešće je posrijedi takozvani trostrani ugovor (coachee – organizacija/sponzor – coach), pri čemu organizacija naručuje business coaching za svoje zaposlenike i menadžere. Prva je točka kontakta s poslovnim savjetnikom odjel ljudskih potencijala.
– Mnoge tvrtke svojim voditeljima i zaposlenicima nude mogućnost da u uvodnom razgovoru upoznaju dva ili čak tri potencijalna business coacha. Nakon što zaposlenik ili zaposlenica izaberu tko im najviše odgovara, slijedi dogovaranje ciljeva, pri čemu se, u pravilu, uključuje i osoba koja je neposredno nadređena coacheeju – dodala je ta psihoterapeutkinja i poslovna savjetnica.
Raste potražnja
Prema njezinim riječima, ta zanimljiva usluga sve je traženija i u Hrvatskoj i u svijetu jer je to jedan od najefikasnijih načina razvoja u organizacijama, bilo menadžera bilo stručnjaka. Iako je u žarištu zanimanja individualni rad, postoji i skupni, to jest timski coaching.
– U Hrvatskoj se posljednjih dvadesetak godina snažno razvija mreža kvalitetnih business coacheva. Potražnja je buknula tijekom pandemije, i to ne samo za business coachingom već i za svim oblicima programa psihofozočke dobrobiti (engl. well-being) kojim organizacije žele dati veću potporu mentalnom zdravlju svojih zaposlenika – odgovorila je Sočković na pitanje o zastupljenosti poslovnog savjetovanja u Hrvatskoj.
Odabir psihoterapije ili business coachinga na samoj je kompaniji i ovisi o njezinim ciljevima te radnom okružju. Sočković kao razliku između tog dvoga izdvaja to što je poslovno savjetovanje proces osmišljen za rad u organizacijama i zato je najučinkovitiji pristup koji istodobno koristi savjetniku i organizaciji, a ciljevi su obično povezani s poslovnom tematikom ili osobnim kompetencijama relevantnima u poslovnom kontekstu. Psihoterapija je, s druge strane, mnogo dublji i intimniji proces koji se događa isključivo u privatnom kontekstu, između psihoterapeuta i klijenta, bez obzira na to plaća li je sâm klijent ili organizacija. Mnogo je razloga klijenata da potraže pomoć, ali prema iskustvu naše sugovornice, najčešće su vezani uz promjene na poslu, velike promjene radne sredine, jačanje kompetencije voditelja i slično.
Osim business coachinga i poslovnog savjetovanja, postoji i nešto što se naziva NLP coaching – skraćenica je to za neurolingvističko programiranje. Edukatorica osobnog rasta i razvoja te NLP trenerica Andreja Marčec na individualnim sesijama coachinga i edukativnim radionicama obrazuje, informira i pomaže klijentima da nauče mudrije upravljati svojim novcem, vremenom i navikama. Naglašava da je NLP prepun alata i tehnika koji se primjenjuju u coachingu, koji definira kao zanat, istraživački razgovor između klijenta i savjetnika, odnosno coacha.
– Ako se netko deklarira kao NLP coach, to znači da se u radu koristi NLP alatima. NLP coach može raditi na bilo kojem području života, od roditeljstva, partnerskih odnosa, duhovnosti, financija, karijere, zdravlja do slobodnog vremena, a business coach s ljudima radi na njihovim biznisima – objasnila je Marčec i dodala da svaki coach za sebe odlučuje hoće li raditi individualno ili sa skupinama te koja će mu biti niša.
Pazite s kim surađujete!
Kad je u pitanju korist od edukacija o osobnom rastu i razvoju, Marčec, koja je i sama stručnjakinja u tom području, tvrdi da je ona višestruka jer kad osoba počne raditi na jednom polju svoga života, to za sobom automatski povuče i druga područja. Osobnim rastom jačaju se samopouzdanje, samopoštovanje, osjećaj vlastite vrijednosti te se pojedinac lakše nosi s teškim ljudima, emocijama, situacijom i mislima.
– Budući da zanimanje coacha u današnjem obliku još nije definirano zakonom, primjećujem da se ljudi bez ikakva školovanja nazivaju coachevima. Zato je važno upozoriti javnost da pripaze s kim surađuju – napomenula je Marčec.
Uloga je coacha, prema riječima sugovornice, da vam pomogne da istražite svoje potencijale, otkrijete podsvjesna uvjerenja koja vas ograničavaju, da vam ispravnu povratnu informaciju, koju možete uzeti u obzir, ali i ne morate. Naime, cilj je povratne informacije da osoba napreduje. Coach je prošao obuku i treniran je ne davati savjete, kritike i pohvale, nego povratnu informaciju.
Koliko je važno kao poduzetnik i poslodavac voditi brigu o mentalnom zdravlju svojih zaposlenika, pitanje je na koje će, vjerojatno, svatko gledati drukčije. Marčec smatra da je iznimno važno voditi brigu o tome jer naše fizičko zdravlje ovisi o zdravom načinu razmišljanja. Također pohvaljuje sve poduzetnike i poslodavce koji svojim djelatnicima omogućuju brigu o mentalnom zdravlju, no hoće li oni to shvatiti kao priliku i uzeti ono što im se nudi besplatno, odgovornost za to, tvrdi Marčec, samo je na njima.