Piše: Dario Car, DeeP Project
Govor, dar koji imamo, najjače je i jedino ‘pravo‘ ili bolje rečeno ‘oružje‘. Riječi koje izgovaramo mogu imati moć da inspiriraju, motiviraju, informiraju, uvjere. Međutim, da bismo ‘čuli‘, moramo znati slušati. Da bi smo ‘čuli‘, moramo znati pregovarati. Aktivno slušanje i pregovaranje dvije su divne ljudske vještine koje daju ‘smisao‘ i govoru i komunikaciji.
Na žalost, danas su to dvije deficitarne ljudske vještine kod populacije. Ljudske vještine treba razvijati, a posebno kod zaposlenika.
Ljudske vještine (engl. soft skills)
Članak ‘Where Companies Go Wrong with Learning and Development‘ objavljen u Harvard Business Reviewu analizira česte pogreške koje tvrtke čine u procesu učenja i razvoja zaposlenika. Autori članka tvrde da tvrtke često griješe kada se fokusiraju samo na izgradnju vještina koje su potrebne za trenutne poslove, umjesto da se fokusiraju na širu perspektivu potreba zaposlenika u budućnosti.
Druga pogreška koju tvrtke čine je fokusiranje samo na razvoj pojedinačnih zaposlenika, umjesto da se fokusiraju na razvoj svih zaposlenika u organizaciji. Autori tvrde da je važno da tvrtke uspostave kulturu kontinuiranog učenja i razvoja, te da se osigura da se svi zaposlenici imaju priliku razvijati svoje vještine.
O važnosti razvoja ljudskih vještina možemo naći mnoga istraživanja, pa tako istraživanje koje je provela tvrtka Adecco pokazuje da 92 posto poslodavaca smatra da su ljudske vještine jednako važne kao i tehničke vještine. Nadalje, 80 posto poslodavaca je izjavilo da je ljudske vještine teže razviti nego tehničke.
Također, istraživanje koje je provela tvrtka Deloitte pokazalo je da su organizacije koje su se fokusirale na razvoj ljudskih vještina svojih zaposlenika bile uspješnije u upravljanju promjenama i ostvarivanju poslovnih ciljeva.
Uz aktivno slušanje i pregovaranje, danas se ističe i važnost sposobnosti prilagodbe, kritičkog razmišljanja, empatije, prosudbe i donošenja zaključaka.
Općenito, za ljudske vještine (meke vještine) kažemo da je to skup vještina koje se odnose na način na koji ljudi komuniciraju, surađuju i rade s drugim ljudima. To su vještine koje su nužne za uspješnu karijeru, osobni razvoj i društvenu interakciju.
Uloga neuroplastičnosti
Osnova razvoja čovjeka jest činjenica da je on okolišno i iskustveno biće koje konstantno uči i razvija se, a sposobnost mozga da se mijenja i prilagođava na temelju iskustva i učenja naziva se neuroplastičnost. Ovo se odnosi na promjene u strukturi i funkciji mozga koje se događaju kao rezultat aktivnosti neurona i sinapsi, odnosno veza između neurona. Pojednostavljeno rečeno, naš se mozak mijenja onako kako ga (ne)koristimo.
Postoji nekoliko vrsta neuroplastičnosti. Strukturna neuroplastičnost odnosi se na promjene u strukturi mozga, poput povećanja veličine određenih područja mozga ili stvaranja novih neuronskih veza. Funkcionalna neuroplastičnost odnosi se na promjene u tome kako mozak obrađuje informacije, poput povećane osjetljivosti na određene podražaje ili poboljšanja u brzini ili preciznosti motoričkih pokreta.
Neuroplastičnost se događa tijekom cijelog života, pa i nakon moždanog udara. Da bi se naš mozak mijenjao baš onako kako treba, potrebno ga je stalno stavljati pred nove izazove i učenje.
Neuroplastičnost mozga možemo staviti i u kontekst učenja i razvoja ljudskih vještina. Pri učenju i razvoju ljudskih vještina mijenjamo naše obrasce ponašanja i razmišljanja, drugačije ‘povezujemo‘ emocije. Sve ovo stvara nove veze između neurona u mozgu, što će u našem mozgu uzrokovati neuroplastičnost.
Kako prakticiramo ove nove vještine, naš mozak se mijenja i prilagođava, a mi postajemo bolji u njima. Postajemo bolji ljudi, bolje verzije nas samih. Također, razvijanje određenih ljudskih vještina poput kritičkog mišljenja vodi ka većoj pronicljivosti, sposobnosti za rješavanje problema te poboljšanju naše sposobnosti da se povežemo s drugima i uspješno surađujemo s njima.
Neslušanjem do nesporazuma
Sposobnost prije svega svjesnog slušanja drugih zovemo aktivno slušanje. Svjesno slušanje uključuje fokusiranje na ono što druga osoba govori, prepoznavanje verbalnih i neverbalnih znakova, postavljanje pitanja i potvrđivanje razumijevanja. Aktivno slušanje ne znači samo fizičko prisustvo u razgovoru, već zahtijeva aktivno sudjelovanje u razgovoru i usmjeravanje svog uma na razumijevanje poruke koju druga osoba pokušava prenijeti.
Upravo to aktivno slušanje, djelomično i kao posljedica digitalizacije, postaje sve veći problem ljudima. Neki od razloga su različite distrakcije, gubitak fokusa i podjele pažnje. Također, danas u svaki razgovor, a zbog sve više informacija s kojima u taj isti razgovor ulazimo, imamo sve više i pretpostavki i predrasuda. Jedan od problema aktivnog slušanje može biti i nedostatak interesa, ali i sama nerazvijenost vještine pri čemu se nismo u stanju fokusirati na ono što druga osoba govori.
Sve ove prepreke mogu otežati aktivno slušanje i dovesti do problema u komunikaciji, što će u konačnici dovesti do propuštanja važnih informacija i nesporazuma. Propuštanje važnih informacija i nesporazumi nisu jednostavna ‘okolnost‘ u privatnom životu dok o poslovnom aspektu nije uopće niti potrebno govoriti.
Ako deficit vještine aktivnog slušanja ‘spojimo‘ s nedostatkom vještine pregovaranja, imamo još veći problem. Pregovaranje je vještina koja uključuje sposobnost uspješnog rješavanja sukoba i postizanja dogovora između dvije ili više strana. Ova vještina je vrlo važna u mnogim područjima, uključujući poslovni. Sama vještina uključuje sposobnost da se sluša i razumije drugu stranu, izražava svoje stavove i prijedloge na jasan i uvjerljiv način te pronalazi kompromise i rješenja koja su u interesu svih strana.
Osim toga, pregovaranje uključuje i sposobnost upravljanja stresom, emocijama i konfliktima tijekom pregovora.
Uspješno poslovanje
Danas je više nego potrebno posjedovati vještinu pregovaranja jer ono uključuje sposobnost uspješnog rješavanja sukoba i postizanja dogovora između dvije ili više strana, što je vrlo korisno u mnogim područjima života.
Razvoj ljudskih vještina doprinijet će boljoj komunikaciji i timskom radu. Lakše ćemo upravljati konfliktima, biti bolji lideri te ćemo se lakše prilagoditi promjenama koje nosi današnje agilno poslovanje.
Ljudske vještine su neophodne u poslovnom svijetu kako bi se izgradio uspješan poslovni odnos, stvorio učinkovit timski rad, riješili problemi i uspješno upravljalo ljudima i procesima.
Uz to, razvijanjem ljudskih vještina postajemo neuroplastičniji. Čuvamo naš mozak. A ljudski mozak je čudo.