Ako ste ‘crni labud’ koji se tijekom 2014. namjerava otisnuti u poduzetničku pustolovinu ‘plavim oceanom’, preporučljivo je ploviti provjerenim koordinatama prema kompasu Inc. magazine’sa koji je objavio osam trenutačno najboljih industrija u svijetu za pokretanje posla.
Riječ je o sektorima u kojima pojedine niše imaju velik potencijal: robotici, mobilnim aplikacijama, zelenoj gradnji, proizvodnji ekohrane, prevoditeljskim uslugama, mobilnom zdravstvu, online prodaji proizvoda za djecu i digitalnom detektivizmu (analizi podataka). Međutim, Inc. magazine’su promaknula je brzorastuća niša iz zdravstvenog sektora, tj. skrb za stare i nemoćne osobe, te razvoj softvera za mikrofinanciranje, kreditiranje klijenata u Africi, Aziji i Latinskoj Americi gdje je trima milijardama siromašnih ograničen pristup tradicionalnim financijskim ustanovama.
Pogledajte u fotogaleriji deset prijedloga za poduzetnike koji obećavaju zaradu.
Iako je analiza tih industrija utemeljena na svjetskim mjerilima, odnosno standardima zapadnoga razvijenog svijeta, vjerovali ili ne, ‘čarobna formula’ primjenjiva je i u Hrvatskoj, čak i kad je riječ o toliko zahtjevnom sektoru kao što je robotika.
Hvatanje koraka
Znanost je to koju razvijene zemlje obilno financiraju i koja će obilježiti industrijski razvoj ovoga stoljeća; Europskoj uniji razvoj robotike jedna je od strategija u koju ulaže stotinu milijuna eura na godinu; SAD, primjerice, ulaže petsto milijuna dolara. Odavno su u SAD-u, Japanu i Europskoj uniji roboti bez posla ostavili mnogo tvorničkih radnika, a danas su se okomili na tajnice, knjigovođe, knjižničare, spremačice, vozače, pilote; sve češće pomažu i kirurzima na operacijama… Iako se Hrvatska prema broju robota u gospodarstvu ne može ni približno uspoređivati s razvijenim zemljama, zahvaljujući vrlo zanimljivom znanstveno-tehnološkom projektu, stvaranju upravljačkoga programa za primjenu robota u medicini, hvata korak s naprednom tehnologijom. Hrvatski projekt RONNA (Robotska NeuroNAvigacija), u kojem sudjeluju prof. dr. sc. Bojan Jerbić sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje i neurokirurg prof. dr. sc. Darko Chudy iz KB-a Dubrava te stručnjaci iz Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, financira Hrvatski institut za tehnologiju.
Deficitarna zanimanja
Da nije ICT industrije, ne bi bilo ni robota, ali ni mnogih mobilnih aplikacija za pametne telefone koje štede vrijeme, novac i energiju u zadovoljavanju svakodnevnih životnih potreba, od naručivanja taksija do zabave. Bez programera nema ni mobilnih aplikacija ni drugih ICT proizvoda. Na prvome mjestu top-ljestvice svjetskog tržišta rada upravo su programeri. Nedostatak informatičara posljedica je velika rasta ICT industrije i sve manje interesa mladih za inženjerska zanimanja. Samo ih je deset posto zainteresirano iako taj kadar najlakše pronalazi posao. Informatičari i u Hrvatskoj, koja je u dubokoj ekonomskoj krizi, lakše pronalaze posao od mnogih struka. ICT industrija raste na svjetskoj razini i snažno potiče gospodarski rast i izvoz, koji je u posljednjih pet godina 78 posto. U svijetu je u toj industriji zaposlenost rasla za dvadeset posto, a u Hrvatskoj je portal MojPosao.net prošle godine imao čak 45 posto više oglasa za ICT zanimanja nego 2012. Budući da europski projekt ‘e-Skill for Jobs 2014’, koji promiče deficitarna informatička zanimanja, ima i hrvatske partnere: Hrvatsku udrugu poslodavaca, CISEx, Moj posao, Hrvatski zavod za zapošljavanje, paneuropsku Udruga Leading Learning Partners, MultiPlus Card, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Microsoft i još neke, može se očekivati daljnji rast hrvatske ICT industrije i otvaranje novih radnih mjesta u tom sektoru.
Ulagački potencijal
Gradnja ‘ekoprijateljskih’ zgrada također je jedna od niša velikog potencijala jer se svjetsko gospodarstvo pokušava prilagoditi klimatskim promjenama i smanjiti potrošnju energije. Uza zelenu’gradnju ide ulaganje u obnovljive izvore energije, a analitičari Međunarodne financijske korporacije, IFC, članice Svjetske banke, poručuju da ulaganje u pametne zelene projekte ima velik potencijal u zemljama jugoistočne, istočne i srednje Europe. Zajednička analiza IFC i konzaltantske tvrtke A. T. Kearney procjenjuje da potencijal ulaganja zelenog sektora u tom području te državama Bliskog istoka i srednje Azije vrijedi 640 milijardi dolara. Prilagodba zakona svjetskim standardima u tim bi zemljama povećala vrijednost ulaganja u zelene pametne projekte na tisuću milijardi dolara, izjavio je Dimitris Ciciragos, potpredsjednik IFC-a za Europu, srednju Aziju, Bliski istok i sjevernu Afriku. Prema IFC-ovoj analizi, potencijal za ulaganje u obnovljive izvore energije u istočnoj i jugoistočnoj Europi jest oko 76 milijardi dolara. U zelenoj gradnji veći je od 11 milijardi dolara u istočnoj Europi, a u jugoistočnoj je 3,7 milijardi dolara te, primjerice, devet milijardi dolara u Turskoj. To se odnosi samo na zelenu gradnju i obnovljive izvore energije, a potencijal energetske učinkovitosti zgrada u Europi procjenjuje se na šezdesetak milijardi dolara.
Kvaliteta na tanjuruPučanstvo Zemlje u posljednje vrijeme više od energetske učinkovitosti zgrada i obnovljivih izvora energijezanima kvaliteta hrane. Briga za zdravlje, strah od GMO-a, promidžba zdrave hrane i mnogo škola ‘zdravoga života’ povećale su broj proizvođača i prodavača ekohrane u svijetu. U SAD ih unatoč rigoroznom zakonu koji štiti velike korporacije ima na tisuće, a u Hrvatskoj zasad samo oko dvije tisuće, među kojima je najveća tvrtka Biovega. Ipak, hrvatsko tržište ekohrane zasad nema potencijal za osvajanje stranoga tržišta jer sve što se proizvede proda se na domaćem terenu. Andy Heyer iz američke tvrtke Mistral Equity Partners tvrdi da se, iako kupci sve više traže ekološki uzgojenu hranu, njezini proizvođači i prodavači još vrlo teško nose s konkurencijom velikih korporacija. Zbog toga je u bizinisu ekohranom teško postati milijunaš iako je ukorijenjena predrasuda da su trgovačke marže na ekohranu mnogo veće nego na kemijski tretiranu. Ipak Scott Nash, vlasnik tvrtke Nash, postao je milijunaš. Prije 24 godine počeo je prodavati organske proizvode u garaži, a sad ima lanac od jedanaest velikih specijaliziranih prodavaonica zdrave hrane, sedamsto zaposlenika i godišnji prihod veći od stotinu milijuna dolara. Nash priznaje da je osim potražnje kupaca za organskim proizvodima rastu i razvoju njegove tvrtke pridonijela promidžba, u koju je uložio mnogo novca. Proizvodnja ekohrane u Hrvatskoj ima velik potencijal i sve uvjete, a i Ministarstvo poljoprivrede donijelo je akcijski plan kojim će se do 2016. ekološki obradive površine povećati sa sadašnjih malo više od dva posto na osam posto. Za plasman proizvoda ne treba se brinuti jer će kvalitetna hrana, a ekološka sadržava čak pedeset posto više vitamina i minerala od konvencionalne, uvijek imati kupce. Olakotna je okolnost i to što je Hrvatska turistička zemlja, a strani turisti oduševljeni su hrvatskom autohtonom i ekološki uzgojenom i proizvedenom hranom: maslinovim uljem, dalmatinskim i istarskim pršutom, paškim sirom, domaćim slavonskim kulinom… Jadranka Boban Pejić, direktorica Biovege, misli da bi osim na hrvatskom tržištu domaća ekohrana bila tražena i na europskome, ali samo inovativni i visokokvalitetni proizvodi u malim serijama, a mogli bismo konkurirati i ljekovitim biljem.
Rastu i rastuUmreženo svjetsko tržište osim engleskim govori mnogim jezicima, pa je sve više posla za prevoditelje. No za dobivanje prevoditeljskih poslova nužno je savršeno znati jezike jer, primjerice, simultani prevoditelj ili sudski tumač ne može biti netko komu je konverzacijski maksimum ‘What time is it?’. Mobilno zdravstvo niša je koja se sve brže razvija zahvaljujući mobilnim aplikacijama pa će već 2017. imati prihod od 26 milijardi dolara. Omogućuje individualnu brigu za zdravlje prema načelu ‘sâm svoj liječnik’ jer pacijent aplikacijom kontrolira rad srca, krvni tlak, razinu kolesterola i šećera u krvi, obavi EKG, snimi i moždane valove (EEG), pošalje nalaze liječniku, dobije odgovor te dijagnozu. Na hrvatskom tržištu e-zdravstva prednjači kompanija Ericsson Nikola Tesla čiji su proizvodi konkurentni u svijetu, no godišnji prihod malih tvrtki u toj niši veći je od trideset milijuna kuna i stalno raste. U trendu su internetskr trgovine s pomoću kojih se mogu nabaviti razni proizvodi, no najisplativije je prodavati proizvode za djecu.Digitalni detektivi, pronalaženje i analiza podataka osma je najbolja industrija koja raste, a zbog vrlo velike proizvodnje informacija i dalje će rasti.
Bez krajaPosla ima i u niši njege starih i nemoćnih, kojih je u svijetu i Hrvatskoj sve više. U Zagrebu se, primjerice, na mjesto u dvokrevetnoj sobi u staračkom domu čeka šest-sedam godina, a u jednokrevetnoj najmanje deset. Posljednji, deseti prijedlog na popisu najboljih industrija u 2014. jest mikrofinanciranje, za koje softver razvija Oradian d.o.o., internacionalna tvrtka sa sjedištem u Zagrebu. Popis, naravno, nije konačan jer je suluda brzina kojom nove tehnologije mijenjaju život i utječu na gospodarstvo. Ne zna se gdje im je kraj i koja će još iznenađenja već ove godine pridodati popisu najboljih industrija za pokretanje posla i ulaganja.