Već smo odavno ušli u drugu polovicu godine, brojne porezne izmjene su već šest mjeseci iza nas i ako ste jedan od onih poduzetnika sretnika koji posluju s dobiti onda si već sada postavljate pitanje kako platiti manje poreza za 2012.
Naravno i da sve bude zakonito. Činjenica je da je porezno opterećenje za poduzetnike dobitaše ove godine više za između 12 i 14,2 posto (12 posto porez na dohodak od kapitala za isplatu dobiti uvećan za prirez), što znači da je ukupno porezno opterećenje na dobit prije oporezivanja između 30 i 31,3 posto od ove godine ukoliko se odlučite isplatiti dobit. Postoji nekoliko načina kako platiti manje poreza za 2012., a da sve bude zakonito, stoga u nastavku ukratko navodimo samo neke od mjera:
1. Porezna optimizacija za poduzetnika
Poduzetnici bi pri izradi svojih poslovnih planova svakako trebali porez na dobit tretirati kao dodatni trošak za njihovo poduzeće, jer umanjuje konačni dobitak za isplatu. Stoga bi trebali razmotriti sva druga porezna opterećenja (na pr. porez na dohodak od najma imovine) i prirodu poslovanja te mogućnosti iznajmljivanja vlastite imovine poduzeću (stan, vozilo, oprema i sl.) pri čemu efektivna porezna stopa za njih kao fizičke osobe iznosi manje od 10 posto što je u svakom slučaju tri puta povoljnije od isplate dobiti. Također su u tom slučaju i svi troškovi te imovine porezno priznati tj. mogu se priznati u troškove poduzeća ukoliko se doista i koriste u poslovne svrhe.
2. Rezervacija troškova i ukalkulirani troškovi
Člankom 11. Zakona o porezu na dobit porezno je priznato ukalkulirati neiskorištene godišnje odmore u troškove za 2012. Također treba provjeriti ukoliko postoje projekti s nesrazmjerom prihoda i rashoda, postoje li troškovi vezani uz ostvarene prihode i ukalkulirati iste u 2012., ili drugim riječima za sve nepristigle račune u trenutku podnošenja porezne prijave.
3. Maksimalno porezno dopustive stope amortizacije
Članak 12. točka 6. Zakona o porezu na dobit propisuje mogućnost dvostrukih stopa amortizacije (ubrzana amortizacija) i time direktan utjecaj na nižu poreznu osnovicu. Svakako vodite računa o ekonomskom razlogu za više stope amortizacije, odnosno da li se sredstvo doista i koristi intenzivnije nego ranije.
4. Povećanje temeljnog kapitala za neto ostvarenu dobit
Ovom mjerom je predviđena mogućnost potpunog oslobođenja od obračunavanja poreza na dobit, što je novost od 2012. Kako propisuje članak 6. porezna se osnovica može smanjiti za reinvestiranu dobit, pod uvjetom da se u roku od 6 mjeseci nakon isteka roka za podnošenje prijave poreza na dobit (što će za 2012. biti do 31.10.2013.) dostavi Poreznoj upravi dokaz o povećanju temeljnog kapitala i to ostvarenom dobiti za 2012. Na konkretnom primjeru bi to značilo da bi na osnovicu poreza na dobit od 100.000 kuna, poduzetnik koji si želi isplatiti dobit trebao platiti porez na dobit (20 posto), te porez na dohodak od kapitala (12 posto) uvećan za prirez (primjerice 18 posto za poduzetnika iz Zagreba), što je sveukupno porezno opterećenje od 31.328 kuna, odnosno neto dobit za isplatu od 68.672 kuna. No ukoliko bi bi poduzetnik odlučio dobit prije oporezivanja od 100.000 kuna reinvestirati u tvrtku, tada bi osnovica poreza na dobit bila 0 kuna i poduzeće je oslobođeno poreza na dobit kao i predujmova poreza na dobit za sljedeće porezno razdoblje.O odnosu troškova provođenja povećanja temeljnog kapitala (revizija, sudske i javnobilježničke pristojbe) putem ‘reinvestirane dobiti‘ i poreznih opterećenja, ovisit će konačna i odluka poduzetnika.
5. Povećanje stimulativnih troškova
Prisjetimo li se ponovno da je porez na dobit i prateći porez na dohodak od kapitala zapravo trošak za poduzetnika, postavlja se pitanje da li ste kao poduzetnik spremni masu poreznog opterećenja (primjerice kako je gore navedeno 31.328 kuna) radije podijeliti s vašim zaposlenicima i obračunati za navedeni iznos određenu stimulaciju u obliku bonusa (dohotka) s uračunatim porezima, prirezom i doprinosima iz i na plaće, te tako stimulirati svoje zaposlenike odnosno sebi povećati poduzetničku plaću. Također navedena sredstva možete iskoristiti i da zaposlenicima omogućite stručno usavršavanje te su troškovi stručnih usavršavanja (uključujući i sve prateće troškove literature, službenih putovanja i sl.) priznati dva puta kao odbitna stavka poreza na dobit: prvi puta kao trošak i drugi puta kao porezna olakšica i to do maksimalno 70 posto ovisno o veličini poduzetnika i vrsti obrazovanja.
mr.sc. Tanja Rukavina, financijski i porezni savjetnik, ABAK USLUGE