Medicinske sestre i tehničari opće zdravstvene njege i dentalni asistenti koji su na hrvatsko tržište rada stupili u ljeto 2015. prva su generacija kadra školovanog prema potrebama gospodarstva.
‘Proizvod‘ su Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (HKO), reformskog instrumenta obrazovnog sustava kojemu je glavni cilj poboljšanje kvalitete, relevantnosti i transparentnosti obrazovnog sustava. Njihovo je školovanje trajalo pet, odnosno četiri godine, a u HKO-u ističu da su navedeni strukovni kurikulumi izrađeni u skladu s potrebama tržišta rada te očekuju dobru zapošljivost spomenutoga kadra, kao i onoga koji će tek za dvije-tri godine tražiti prvi posao.Stoga poduzetnici uskoro više neće imati razloga prigovarati netransparentnosti obrazovnog sustava jer će educiranoga kadra biti, osim ako ne završi na globalnom tržištu rada. Što bi se vrlo lako moglo dogoditi jer sve više Hrvata želi raditi u inozemstvu, 47 posto prema anketi portala Moj posao, a i potražnja inozemnih poslodavaca za hrvatskim radnicima sve je veća, čak 88 posto oglasa više objavljeno je na Moj posao prošle u odnosu na pretprošlu godinu. Najviše su traženi kandidati za rad u Njemačkoj, Mađarskoj i Austriji te u SAD-u i UAE. Najtraženiji su bili programeri, medicinske sestre, inženjeri strojarstva, vozači kamiona i zavarivači i u 85 posto oglasa nuđen je rad na neodređeno vrijeme.
Vječni prodavači i konobari Na hrvatskom tržištu rada tijekom 2015. bili su najtraženiji prodavači, konobari, kuhari, prodajni predstavnici, medicinske sestre, ekonomisti, učitelji, programeri, diplomirani inženjeri građevine i pravnici, a povećana je potražnja i za građevinskim inženjerima. Igor Žonja, direktor portala Moj posao, ističe da bi trebalo dodati liječnike i još neka zanimanja za koja Moj posao nije kanal za zapošljavanje. Prema Žonjinim riječima danas je nužno prilikom odabira dodatne edukacije ili prekvalifikacije koristiti se i podacima o ponudi i potražnji na tržištu rada. Upozorava da hrvatskom obrazovnom sustavu nedostaje fleksibilnosti, inovativnosti u kreiranju i provođenju programa te zbog toga cvjeta privatno školstvo, koje je brojne mane hrvatskog školstva pretvorilo u uspješne poslovne modele. Tko želi raditi i napredovati mora se stalno educirati smatra Žonja i predlaže učenje stranih jezika, posebno engleskog jer su poslodavci tijekom prošle godine u 49 posto oglasa tražili poznavanje stranih jezika, a od toga napredno znanje engleskog u čak 54 posto slučajeva. Poslodavcima je također vrlo važna i informatička pismenost, a velika je potražnja i za programerima, koji su ujedno i najplaćeniji. No mnogi još nisu svjesni nužnosti edukacije radi lakšeg zapošljavanja, pokazuje anketa portala Mog posao u kojoj je samo pet posto ispitanika odgovorilo da će se posvetiti edukaciji, prekvalifikaciji ili napredovanju na poslu.
‘Pozelenjela‘ potražnja Što je viša razina obrazovanja, lakše je zapošljavanje, ali su i veći zahtjevi za dodatne kompetencije, ističu u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Posljednjih godina ta institucija bilježi porast potrebe za stručnjacima za ‘zelene‘ poslove ili ‘pozelenjavanje‘ poslova te poslove vezane uz obnovljive izvore energije i slično. HZZ upozorava da se potražnja za kadrovima razlikuje od županije do županije ovisno o strukturi gospodarstva te da nije uputno navoditi konkretne liste traženih kvalifikacija koje bi vrijedile za zemlju u cjelini. U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta smatraju da bi obrazovni programi izrađeni prema metodologiji Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, a prema kojoj se već školuju određena zanimanja, u skoroj budućnosti trebali jamčiti brži i efikasniji proces zapošljavanja i uključivanja kadrova na tržište rada. Iako u kreiranju obrazovnog sustava i stvaranju uvjeta za njegovu realizaciju glavnu ulogu ima država i poslodavci su opremanjem određenog broja strukovnih škola omogućili obrazovanje kadra za potrebe tržišta rada, a omogućena je i praksa studentima u mnogim tvrtkama. No ne samo da studentima omogućuju praksu, velike tvrtke u Hrvatskoj pozorno prate tržište rada i stipendiraju školovanje kadrova kojih nedostaje. Aleksandar Zemunić, član Uprave tvrtke Selectio, tvrdi da se u posljednjih nekoliko godina ništa nije promijenilo na hrvatskom tržištu rada, ali da se u Selectiovom projektu ‘Certifikat Poslodavac Partner‘ može vidjeti kako se neka od globalnih rješenja problema neusklađenosti ponude i potražnje primjenjuju u Hrvatskoj.
Pusti snovi Ina je, primjerice, uočila da znatno opada broj zainteresiranih studenata za rudarsko-geološki fakultet i pokrenula programe ‘Freshhh‘ i ‘Junior Freshhh‘, kojima je cilj približiti svijet naftne industrije mladima različitih struka i usmjerenja te ih zainteresirati za rad u toj industriji. Pliva godinama stipendira učenike i studente koji mogu postati njezini zaposlenici, a VIPnet organizira Vip alumni jednogodišnji program profesionalnog i poslovnog usavršavanja namijenjen mladim visokoobrazovanim nezaposlenim ljudima. – Globalne prakse pokazuju da su sustavi pripravništva i stručnih praksi dugoročno najbolje mjere za smanjenje nezaposlenosti mladih, a primjeri za to su Austrija, Njemačka i Švicarska. Stoga je važna suradnja škola, poslodavaca i udruga te poticanje samo onih programa koji su traženi na tržištu rada, a ne onih koje studenti vide kao ‘dream jobs‘ – kaže Zemunić navodeći primjer JGL-a, u kojem studenti treće godine biotehnologije stažiraju i prolaze kroz strukturirani program. I Podravka, primjerice, programom zapošljavanja visokoobrazovanih pripravnika ‘Shape Your Future With a Heart‘, omogućuje mladim stručnjacima početak karijere na pripravničkim pozicijama u kompaniji. – Svi tražitelji posla moraju razumjeti da je svako radno iskustvo važno jer je veća vjerojatnost da će to poslodavci prepoznati i ponuditi bolji posao ili ugovor na neodređeno vrijeme. Poslodavci će se rijetko odlučiti za kandidata koji pasivno čeka priliku za posao i ništa nije radio od završetka školovanja – objašnjava Zemunić.No mladi u odabiru zanimanja trebaju imati na umu i razvoj novih tehnologija, posebno robotike i umjetne inteligencije, koje će uskoro znatno utjecati na tržište rada, a već sad nemilosrdno zamjenjuje ljude u radnom procesu u najrazvijenim zemljama.