Razvoj je danas jedan od najkorištenijih pojmova kada se analiziraju pojedinac, tvrtka, zaposlenik, poslodavac ili društvo: ima li osoba potencijal za razvoj, pruža li mi posao mogućnost razvoja, ulaže li kompanija u razvoj, kako do održivog razvoja, razvijam li se u smjeru u kojem želim...? No što je uopće razvoj i kako ga postići?
Definicija glagola ‘razviti‘ znači, između ostalog: raširiti, pretvoriti u potpuni izričaj, proširiti, učiniti jačim, sposobnijim, prijeći na višu razinu, napredovati, narasti, ojačati… Dugo se vjerovalo da čovjekov psihološki razvoj završava s adolescencijom, a Darwin je prvi opovrgao to vjerovanje te se danas, pored razvojne psihologije djeteta, razvila i psihologija cjeloživotnog razvoja, koja prati psihološki razvoj čovjeka kroz njegov cijeli životni ciklus. U širem smislu, osobni razvoj podrazumijeva proces kojim pojedinac poboljšava svoje vještine, širi svjesnost ili stvara neki novi resurs. Postoji razlika i u shvaćanju osobnog razvoja u zapadnim i istočnim kulturama; istočne se kulture više fokusiraju na nematerijalni, unutarnji razvoj, a zapadne kulture na razvoj stvaranjem materijalnih vrijednosti.
Iskreno prema sebi
U najširem smislu, razvoj predstavlja širenje samosvjesnosti. Samosvjesnost predstavlja sposobnost pojedinca da prepozna i primijeti vlastitu osobnost kao odvojenu od okoline i drugih pojedinaca. Ono što samosvjestan pojedinac prepoznaje i primjećuje vlastita su ponašanja, emocije, osobine, resursi, misli i riječi i ne miješa ih s ponašanjima, mislima, riječima, emocijama, osobinama i resursima drugih. Samosvjestan pojedinac poznaje sebe, vidi sebe, prepoznaje svoja ograničenja, zna što želi, kamo želi ići, koje su mu vrijednosti… Upravo zbog toga samosvjesnost je ključ razvoja jer nam omogućava da poboljšavamo baš one vještine koje želimo, širimo samosvjesnost u smjeru kojem želimo i stvaramo resurse koje želimo. Samosvjesnost je nepresušan izvor informacija o našim snagama, o našim ograničenjima, o našim željama, potrebama... a sve su to iznimno važne informacije koje nam pomažu u našem razvoju. ‘Biti potpuno iskren prema sebi odlična je vježba‘, mislio je Freud, otac psihoanalize. Takve nam informacije posebno pomažu kod izbora odnosa i okoline ili organizacije koja je pogodna za naš razvoj. Jer, što više znamo o sebi – to više znamo o drugima. ‘Samosvjesnost je ljekovita‘, isticao je Perls, tvorac Gestalt psihoterapije.Paradoksalno, samosvjesnošću vidimo sebe odvojene od drugih ljudi i okoline, a ipak razvoj i širenje samosvjesnosti ne možemo postići bez odnosa upravo s tom okolinom. Upravo su takvi odnosi u kojima istovremeno vidimo sebe i vidimo druge (i ne miješamo te dvije stvari!) ključ zdravog odnosa koji je najhranjiviji za razvoj. Zdravi odnosi omogućuju nam razvoj, a on je osnovni kriterij da prepoznamo zdrave odnose i zdravu okolinu. Psihološki gledano, razvoj se događa kada širimo svjesnost o sebi i okolini. Obično su to ‘aha‘ trenutci u kojima imamo osjećaj da otkrivamo nešto novo, što nam je, čini nam se, dugo bilo ‘tik pred nosom‘.
Kako, kada i gdje
Psihologija definira razvoj kao promjene u ponašanju tijekom vremena. Dakle, za razvoj je potrebna promjena, potrebno je da se mijenjamo. Promjena se često događa kada dobijemo ili sami sebi postavimo neki novi zadatak ili se dovedemo u priliku raditi ili učiti nešto posve novo, nešto što ne znamo ili možda čak nismo ni znali da ne znamo. Takva prilika obično utječe na proširenje našega dotadašnjeg znanja, daje nam novo iskustvo. Isto je i s putovanjima na nova mjesta, upoznavanjem novih ljudi, bavljenjem novim sportom i slično.Ponekad se možda pitamo prestaje li ikad razvoj? Odgovor je jednostavan: razvijati se znači živjeti! I na osobnoj i na profesionalnoj razini. I za pojedinca i za organizaciju. Da je netko ili nešto živo znamo jer se pomiče, mrda, mijenja oblik, dakle kreće se. Ide u nekom smjeru. Razvija se. Razvoj je stoga najbolje promatrati kao trajni proces koji se, kao rijeka, nekad ubrzava, a nekad umiruje, ali nikada ne prestaje.Promjena godi. Svaka stagnacija, ‘nerazvijanje‘ obično je signal da smo naišli na točku koja je razvojno posebno izazovna za nas i da nas iza te prepreke, ako je želimo proći, čeka nešto posve novo, važno i hranjivo za nas. Ovdje govorimo o nizu svakodnevnih životnih i poslovnih situacija koje pojedinac teško prihvaća i doživljava kao nepremostivu prepreku i želi napraviti sve da ta prepreka nestane. Važna razvojna promjena u razmišljanju je početi prihvaćati takve prepreke kao izazovne i važne prilike za razvoj. To možemo postići pitanjima: što mi novo donosi ova situacija? Što mogu naučiti iz ove situacije o sebi i o drugima? Što mogu dobiti za sebe? Što mogu dati/darovati drugima?