Socijalne inovacije definiraju se kao nove ideje (proizvodi, usluge i modeli) koji istodobno rješavaju društvene izazove, zadovoljavaju socijalne potrebe i stvaraju nove socijalne odnose među skupinama društva.
U svijetu se pojavila nova paradigma koja se zove socijalna inovacija a koja podrazumijeva implementaciju novih modela koji na jedan disruptivan način utječu na unapređenje usluga građanima i rješavanja globalnih problema. Usredotočenost socijalnih inovacija je na kreiranje novih socijalnih modela i unapređenja kvalitete života, ne imajući fokus na koristi pojedinaca i organizacija.
Socijalne inovacije definiraju se kao nove ideje (proizvodi, usluge i modeli) koji istodobno rješavaju društvene izazove, zadovoljavaju socijalne potrebe i stvaraju nove socijalne odnose među skupinama društva. Socijalna inovacija je pristup gdje se rješavanju određenih problema sa kojima se susreće društvo a odnose se na primjer na zaštitu okoliša, starenje populacije, siromaštvo, i sl. kreiraju modeli koji nisu tradicionalni i koji koriste potpuno nove neiskušane pristupe i modele koji bi ukoliko se implementiraju mogli kreirati drastične pomake u društvu. Ponekad pojedini modeli zasebno ne mogu kreirati velike promjene ali u skupu imaju multiplicirajući efekt. Naime, upravo novim socijalnim inovacijama i inovativnim naknadama i/ili tehnologijama, može se učiniti kvalitetan napredak u unapređenju svakodnevnih života građana i rješavanja brojnih društvenih izazova.
Tehnologija bi u kontekstu socijalnih usluga također mogla biti vrlo korisna radi geoprostorne analize tj. analize složenih podataka kroz dimenziju određene lokacije, a kroz koju bi se moglo razvijati intuitivni osjećaj za razumijevanje određenih rizičnih pojava. Na taj bi se način omogućilo zainteresiranim stranama (policiji, NGO-ima itd.) da postave smislena pitanja o čimbenicima koji su pokretači navedenih pojava/devijacija, kao i da usmjere resurse na identificirane zemlje, naselja ili čak pojedine stambene komplekse, gdje su najpotrebniji.
Na razini EU prepoznata je bitnost socijalne inovacije te je čak otvorena radna grupa koja se zove “Europe tomorow“ koja ima za cilj poticanje socijalnih inovacija u društvu. Neke od socijalnih inovacija su:
• Korištenje plastičnog otpada kao sirovine za 3D printere• Uzgoj gljiva na otpadu koji nastaje prilikom pripreme espreso kave• Izrada nove odjeće korištenjem stare odjeće koju građani žele baciti• Kreiranje robota za razne svrhe, a kroz otvorene platforme gdje se pojedine komponente nadograđuju
Ovo su samo neki od primjera koje je moguće vidjeti u EU, a veliki dio socijalnih inovacija koje su implementirane negdje drugdje bi se sigurno lako mogli replicirati i implementirati, i dobro došli su, i u Hrvatskoj. Vjerujem da postoji veliki potencijal da se i u Hrvatskoj razviju neki novi inovativni modeli koji bi se onda mogli tu i implementirati, no da bi se navedeno ubrzalo potrebni je potaknuti svjesnost i mogućnosti u navedenim segmentu.
Ivica Perica, direktor i osnivač, UMiUM Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.www.umium.hr
