Kada je u pitanju razminiranje Hrvatske, u tom polju postoje dvije važne institucije – Ured za razminiranje Vlade RH i Hrvatski centar za razminiranje. Iako se možda na prvi pogled čini da obje institucije rade isti postao, tome nije tako. Naime, Međunarodni standardi protuminskog djelovanja preporučuju da države koje imaju minsko zagađenje ustroje dvije institucije radi bržeg rješavanja minskog problema.
To su središnje koordinacijsko tijelo (National Mine Action Authority - NMAA) i operativno-tehničko tijelo (Mine Action Centre - MAC). Ured za razminiranje Vlade RH je središnje koordinacijsko tijelo (NMAA), a Hrvatski centar za razminiranje operativno-tehničko tijelo (MAC).
Protiv ukidanja i pripajanja nadležnim ministarstvima, su jedni i drugi. S time da se Ured Vlade treba od početka iduće godine pripojiti Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, a Hrvatski centar za razminiranje Ministarstvu unutarnjih poslova. Kada se već išlo u ovo prekrajanje institucija, moglo se barem dogovoriti da i jedna i druga institucija idu pod istu kapu.
- Osnivanjem Ureda istaknuta je činjenica da se fizičko razminiranje ne može poistovjećivati s protuminskim djelovanjem koje ima pet jednakovrijednih sastavnica (humanitarno razminiranje; edukacija o minskoj opasnosti; uništavanje zaliha mina; pomoć osobama stradalima od mina; promicanje i zagovaranje Ottawske konvencije u međunarodnim okvirima), ističu iz Ureda za razminiranje Vlade RH.
>>>Švicarskom donacijom od 3 milijuna eura razminiranje šume između Siska i Petrinje
Ovakav način protuminskog djelovanja u RH imaju i druge države, a Ženevski međunarodni centar za humanitarno razminiranje (GICHD), globalni autoritet za protuminsko djelovanje, redovno ističe kako je ovakav dvojaki sustav optimalan i poziva na njegovo uvođenje u zemljama s minskim problemom.
- Ova ukidanja i spajanja, osim najavljene određene nominalne financijske uštede koje nose, neće rezultirati poboljšanjem poslovnih procesa već će imati suprotan učinak. Ukratko, bojimo se da će u institucionalnom smislu šteta za sustav u konačnici biti veća od čiste financijske uštede, a što će pak imati neminovne posljedice i na domaćem i na međunarodnom planu. Primjerice, doista je teško razumjeti zašto se odluka koja će sigurno imati negativne posljedice za sustav po kojem smo globalno prepoznati donosi u trenutku kada npr. EU više nego ikada prije naglašava svoju angažiranost na području protuminskog djelovanja. U zadnjih šest godina, EU i njene države članice zajednički su investirale više od 600 milijuna eura u projekte protuminskog djelovanja diljem svijeta, poručuju iz Ureda za razminiranje Vlade RH.
>>>Iduće godine bit će razminirane sve poljoprivredne površine, cijela država 2026.
Ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Zdravko Modrušen ističe kako je HCR kao koordinativno tijelo u sustavu protuminskog djelovanja Hrvatske polučio brojne uspjehe, kako kroz izvršenje javnih ovlasti, tako i u ostalim brojnim aktivnostima.
- Posebice na polju povlačenja bespovratnih EU sredstava za razminiranje (preko 144 milijuna eura) te međunarodnoj profilaciji hrvatskog znanja i iskustva, obučenosti osoblja i razvoju opreme. Uvjeren sam kako će se nakon izvršenih analiza i aktivnosti imenovane radne skupine za provedbu Zaključka, donijeti optimalno rješenje, kako za protuminski sustav Republike Hrvatske u cijelosti, tako i za Hrvatski centar za razminiranje i njegove zaposlenike te da će Hrvatska ispoštovati obveze preuzete Ottawskom konvencijom, odnosno dovršiti razminiranje do 2026. godine, zaključuje Modrušen.