Kao glavni razlozi ukidanja svih 54 agencija, zavoda i trgovačkih društava, pa tako i Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping (HZTA) navode se dva osnovna cilja - povećanje učinkovitosti rada zavoda i agencija te rasterećenje državnog proračuna. Međutim, dubinskom analizom koja je rađena još 2016. godine prilikom prethodne namjere ukidanja HZTA, jasno je utvrđeno da u ovom slučaju ta dva kriterija nisu zadovoljena.
Dapače, poslovi koje HZTA odrađuje za gospodarstvo bili bi daleko usporeniji, ako ne i onemogućeni, a financijsku učinak bio bi kontraproduktivan, odnosno predstavljao bi opterećenje za proračun.
Prilikom pregovora s Europskom unijom tadašnji Hrvatski zavod za toksikologiju (HZT) bio je jedan od ključnih sudionika pregovora po pitanju kemikalija u Poglavlju 1. Sloboda kretanja roba i Poglavlju 27. Okoliš.
Temeljem Nacionalne strategije kemijske sigurnosti, koju je donio Hrvatski sabor na sjednici 28. studenoga 2008. i koju je prihvatila Europska komisija, Zavod je etabliran kao stručna ustanova na polju opasnih kemikalija što je 2013. godine potvrđeno Zakonom o kemikalijama u kojem je Zavod imenovan stručnom ustanovom Ministarstva zdravstva koja zajedno s Ministarstvom obavlja stručne poslove u vezi kemikalija. Zavod se prvenstveno bavi regulatornom toksikologijom i na tom polju sudjeluje u radu, kako nacionalnih tijela, tako i tijela Europske komisije, a posebice Europske agencije za kemikalije (ECHA). Zavod je imenovan Nacionalnim tijelom zaduženim za primanje informacija u vezi hitnih zdravstvenih intervencija sukladno EU uredbi.
Zavod je, također, notificiran od strane ECHA-e kao Nacionalna služba za pomoć u provedbi Uredbe CLP (CLP helpdesk). U nacionalnom zakonodavstvu, osim poslova propisanih Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o kemikalijama, Zavod ima brojne obveze definirane provedbenim zakonima vezanim uz nekoliko europskih uredbi. Ponovo ističem već spomenute poslove propisane Nacionalnom strategijom kemijske sigurnosti.
- Pripajanjem Hrvatske antidopinške agencije Zavodu 2010. godine došlo je do značajnih poremećaja u radu kako na polju toksikologije tako i u antidopingu. Ekstremnim naporima kroz proteklih sedam godina Zavod je uspio uskladiti djelovanje primjereno zahtjevima hrvatskog i europskog zakonodavstva te međunarodnih konvencija i sporazuma, objašnjavaju nam iz Zavoda.
Detaljnije pročitajte u novom broju tiskanog ili digitalnog Lidera.
Ističu kako bi pripajanjem bilo kojeg dijela Zavoda Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo došlo do ponovnog poremećaja u radu kao što se to dogodilo 2010. godine i kako bi za uspostavljanje ponovnog normalnog funkcioniranja, kako toksikologije tako i antidopinga, bilo potrebno proteći veći broj godina.
- Uvelike bi se smanjila učinkovitost i ekspeditivnost pri obavljanju poslova koji su na polju toksikologije propisani brojnim zakonskim i podzakonskim aktima te sporazumima i konvencijama kojih je Republika Hrvatska potpisnik, a u kojim određenu ulogu ima i naš Zavod, tumače.
Ističe se kako se toksikološke službe HZTA financiraju isključivo sredstvima ostvarenim na tržištu.
- Sukladno tome ukidanjem i prenošenjem poslova toksikologije na HZJZ ne bi se ostvarila ušteda u proračunu. Dubinskom analizom jasno je utvrđeno da bi ukidanjem HZTA i prenošenjem poslova u HZJZ značilo opterećenje proračuna za dodatnih pet do šest milijuna kuna, zaključuju.
Predlažu da se Zavod ne pripoji Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo kako bi ostao učinkovit i ekspeditivan, ne samo na službi Ministarstvu zdravstva i drugim ministarstvima, nego i na usluzi hrvatskim gospodarstvenicima.