Domovi zdravlja na pragu su velike reorganizacije koja predviđa privatizaciju oko 75 posto ordinacija. I dok se još ne zna kako će izgledati nova zdravstvena mreža, pravo je vrijeme da se javnosti izloži još jedan problem koji je toliko zanemaren da akteri kojih se direktno tiče nisu ni svjesni da postoji ili je ne doživljavaju kao opasnost.
Liječničke ordinacije s ugovorom HZZO-a koje bi trebale doživjeti boom imaju manu.
Upućeniji bi ih vjerojatno mogli nabrojati više, no zadržimo se samo na ovoj jednoj. Budući da privatna ordinacija dijeli OIB s fizičkom osobom, liječnikom koji ju je osnovao, u slučaju da liječniku nešto privatno financijski ode po zlu, to se može obiti o glavu njegovim pacijentima. U slučaju ovrhe liječnika, poslovni račun njegove ordinacije ni na koji način nije zaštićen budući da se Fina pri ovršenju sredstava vodi po ključu OIB-a. Samim time na udaru su i glavarine koje ordinaciji uplaćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Nema izuzeća
Fina nam pojašnjava kako je to stoga što sredstva koja HZZO uplati liječniku za plaćanje troškova zdravstvene zaštite (glavarina) nisu obuhvaćena odredbom članka 172. i članka 173. Ovršnog zakona, odnosno nisu izuzeta od ovrhe.
"U slučaju ako se putem Financijske agencije provodi ovrha na novčanim sredstvima ovršenika fizičke osobe koja ujedno obavlja poslove primarne zdravstvene zaštite (liječnik), ovrha se i u slučaju ako se provodi radi naplate tražbine koja nije vezana za poslove primarne zdravstvene zaštite, provodi na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama u kojima ta fizička osoba (ovršenik) ima otvorene račune i oročena novčana sredstva, a prema njegovu OIB-u. Kako je primarna zdravstvena zaštita vezana uz fizičku osobu - liječnika, a sredstva koja HZZO isplaćuje zdravstvenom djelatniku (liječniku) nisu izuzeta od ovrhe, nad istima se provodi prisilna naplata."
U slučaju ovrhe, liječnik je praktički onemogućen da obavlja svoju djelatnost. Ako i zatraži odgodu ovrhe, sva novčana sredstva ostaju zaplijenjena, samo što se ne prenose na račun ovrhovoditelja. Jedino ih u tom slučaju može spasiti ovrhovoditelj tako da zatraži odgodu ovrhe jer se u tom slučaju neće zaplijeniti novac.
Ima i alternativna varijanta. Liječnik može nastaviti raditi, ali bez plaće.
Obitelj spasila ordinaciju
Upravo to je učinio splitski ginekolog Davor Majić čija je priča široj javnosti postala poznata prije dvije godine kada je njegovu ordinaciju pogodila milijunska ovrha. Ovog je liječnika, čija ordinacija u ugovornom odnosu s HZZO-om i liječi 7.000 pacijentica, rasplet spora koji protiv njega vodi Dom zdravlja Donji Miholjac jer nakon specijalizacije nije odradio deset godina kod njih, već mu je odobreno da nastavi raditi u Splitu, gotovo koštao ordinacije.
Nakon 12 godina stigla je presuda da je dužan platiti odštetu slavonskom domu zdravlja od 600.000 kuna, a kad se tome pridodaju zatezne kamate, svota se popela na vrtoglavih milijun kuna. Majiću je s računa ovršeno preko 360.000 kuna.
- Ovršili su mi kompletnu glavarinu koja za ginekološki tim iznosi oko 45.000 kuna i to su mi oduzimali s računa osam mjeseci dok Vrhovni sud nije srušio presudu. Oduzimali su mi taj cjelokupni iznos kao da je cijeli namijenjen meni. Radio sam tih osam mjeseci bez plaće. Zahvaljujući financijskoj injekciji od 350.000 kuna koju sam primio od obitelji uspio sam opstati i iz svog džepa osigurati plaće medicinskoj sestri i spremačici te podmiriti ostale troškove. Ja sam državni ginekolog. Ovakve stvari su apsurdne. Poruka HZZO-a je bila otprilike ovakva: Ako budete uredno izvršavali obveze, nastavite raditi, a mi ćemo vam oduzimati kompletnu glavarinu! - kazao je za Lider liječnik Majić.
[caption id="attachment_383666" align="aligncenter" width="629"]
Davor Majić[/caption]
Istaknuo je kako ima petero djece i ovakvo iskustvo traumatično je za cijelu obitelj. Slučaj još nije gotov.
- Vrhovni sud poništio je tu presudu da moram vratiti gotovo milijun kuna odštete. No, sutkinja u Bjelovaru tek je djelomično ispoštovala presudu svojom odlukom da će mi tek po okončanju spora vratiti ovršeni novac. Drugo ročište zakazano je za 23. svibnja. Kako je moguće da sudovi nižeg ranga ne poštuju odluke sudova višeg ranga? Više od godinu dana ja sada trpim zbog toga i moram ulaziti u kredite za život - požalio nam se liječnik koji je dosad, kako kaže, zajedno sa sestrom ispisao enciklopedijski svezak prigovora.
Prema njegovu mišljenju, zakonodavac ne prepoznaje da glavarina nije plaća liječnika te da na nju zaista nema smisla polagati pravo kada dođe do ovrhe.
- Glavarina nije prihod liječnika. Neka mi ovršavaju dobit kad već moraju! Nije mi jasno zašto ne žele glavarinu zakonski riješiti kao dio sredstava koje liječnik prima kako bi podmirio troškove poslovanja kao što su režije, lijekovi, plaće za spremačice, medicinske sestre. Tek ono što ostane kada se podmire svi troškovi, trebalo bi ostati liječniku - gorljiv je ginekolog kojem su ovakva rješenja naprosto apsurdna i pomalo tragična.
Iz udruge Prava pacijenata slažu se da je nelogično da novac koji pacijenti plaćaju HZZO-u nije izuzet od ovrha. Apsolutno bi morao biti, smatraju u toj udruzi i navode kako bi s obzirom na to da predstavlja rizik za pacijente svakako trebalo urediti način rješavanja takvih situacija i osigurati zdravstvenu zaštitu svakom pojedincu koji ne može voditi računa o tome kakvo je financijsko poslovanje njeovog liječnika. Ne može taj rizik pasti na leđa pacijenta, zaključuju.
- Posljedica provođenja ovrhe je blokada privatnih računa liječnika te ujedno dolazi i do blokade poslovnog računa ordinacije zbog čega ordinacija ne može poslovati. Nastala situacija bila bi drukčija od situacije u kojoj je neki ovršenik u radnom odnosu kod nekog poslodavca, jer u konkretnom slučaju umjesto blokade jedne osobe - liječnika, dolazi do blokade cijele zdravstvene ordinacije, djelatnika i svih osoba s njome povezanih, a kao najvažnije događa se poremećaj u cijelom zdravstvenom sustavu RH i u pružanju zdravstvene skrbi za gotovo dvije tisuće pacijenata, koliko ih ima jedna prosječna ordinacija primarne zdravstvene zaštite - tumači kako se ovakav postupak odražava na cijeli sustav odvjetnica Dora Ljevar.
Što se tiče zakona, čini se da je hrvatsko rješenje u slučaju ovrha prilično unikatno, a zamjerke idu i na račun površnosti u pisanju informatičkih sustava.
- Ovaj sustav ovrha specifičan je za Hrvatsku. Nevjerojatno je da je sustav projektiran, a da se nitko nije sjetio da osobe koje obavljaju samostalna zanimanja i obrtnici imaju isti OIB i do automatizacije ovrhe ih se tretiralo bilo kao fizičke osobe, bilo kao poslovne subjekte - kaže nam odvjetnik Danijel Pribanić.
HZZO misli da je sve O.K.
Iako je slučaj ginekologa Majića odjeknuo u javnosti, u HZZO-u tvrde kako nisu zabilježili slučaj da se ovrhe provode nad ‘sredstvima isplaćenim ugovornim zdravstvenim subjektima za provođenje zdravstvene zaštite‘. Dapače, objasnili su nam kako su se ugovorom koji je liječnik potpisao za suradnju s njima osigurali da liječnik ne koristi sredstva kao osiguranje za otplatu duga po osnovi dobivenog kredita od banaka i drugih novčarskih pravnih subjekata, novčano-kreditnih zadruga, štedionica i slično.
"Odredbom članka 2. Općih uvjeta ugovora o provođenju primarne zdravstvene zaštite predviđena je svojevrsna zaštita za osigurane osobe HZZO-a da se sredstva dobivena za zdravstvenu zaštitu neće koristiti kao osiguranje za otplatu duga po osnovi dobivenog kredita od banaka i drugih novčarskih pravnih subjekata, novčano-kreditnih zadruga, štedionica i slično, niti da će dati pristanak da sredstva ostvarena temeljem ugovora mogu biti predmet zapljene u svrhu podmirenja njihovog dugovanja, osim iznosa sredstava do maksimalno 1/3 mjesečne osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja u skladu sa Zakonom o doprinosima umanjenog za iznose obveznih doprinosa, poreza i prireza," stoji u odgovoru HZZO-a.
Pitamo se tko će to pitati liječnika za pristanak zaplijene ovih ili onih sredstava u trenutku kada nastupi ovrha? Bilo bi lijepo kada bismo imali takav dogovorni mehanizam ovršavanja, a ne ovakav ‘na prepad‘. Međutim, tu se javlja sasvim opravdano pitanje - što bi u tom slučaju ovršitelji naplatili išta od dugovanja?
Odgovor HZZO-a pomalo je šokantan, bilo je za očekivati da su problematiku shvatili ozbiljnije.
Mrlja privatizacije onemogućuje uvid u prave probleme
Dok su s raznih strana dolazili napadi zašto postavljamo ovakva pitanja i na neki način ‘blatimo‘ zdravstvo, Hrvatska udruga ugovornih ordinacija pokazala je da ipak nisu svi tako gluhi i slijepi kada je riječ o ovoj temi. Doduše, budući da se njih izravno tiče, bilo je za očekivati da su prava adresa za ova pitanja.
Ovo je tema kojom se bavimo već duže vrijeme i jako me žalosti kad vidim da se rasprava u medijima svela na to da se radi o privatizaciji zdravstva i nekakvim materijalnim interesima liječnika. Uporno nas svrstavaju u nekakve privatnike, što mi nismo, dio smo javnog zdravstva i sve što se nama događa, događa se i našim pacijentima zbog toga što ordinacije još uvijek nemaju različiti OIB od nas liječnika koji vodimo te ordinacije, ispričala je za Lider predsjednica HUUGO Josipa Rodić.
- Ministarstva su nas do sad odbijala u našim pokušajima da zaštitom ordinacija zaštitimo pacijente, no problem je u tome što javnost ne zna da novac na poslovnom računu ordinacije, koji je namijenjen za pružanje zdravstvene zaštite obveznim osiguranicima HZZO-a, nije zaštićen jer poslovni račun ima isti OIB kao i liječnikov privatni račun. U 90-tim godinama, ordinacije u zakupu su imale različiti matični broj koji nije bio jednak matičnom broju liječnika i nije jasno zašto danas nemaju različiti OIB i pravnu osobnost, kad je cijeli zdravstveni sustav ugrožen ovakvom organizacijom - čudi se Rodić i napominje kako je u Hrvatskoj preko 5 % ordinacija u problemima s ovrhama.
Upućuje da pogledamo malo statističke podatke HZZO-a prema kojima obvezni osiguranci HZZO-a u 90% slučajeva za svog izabranog liječnika biraju liječnika u ugovornom odnosu s HZZO-om, a samo 10% njih bira liječnika zaposlenika doma zdravlja.
Osvrnuvši se na primjer ginekologa Majića, dodaje kako čak 420.000 žena u Hrvatskoj nema izabranog ginekologa, ne zato jer ga ne trebaju, već zato jer ih u sustavu zdravstva primarne zdravstvene zaštite nedostaje oko 120 pa postojeći ginekološki timovi skrbe o 6.000 do 9.000 žena što je, dodaje, ispod dostojanstva tih žena, i liječnika i sestre koji o njima skrbe.
To samo pokazuje koliko je nezgodno da se zbog ovrhe prisili liječnika na zatvaranje ordinacije i to neovisno o tome za što je specijalizirana. No, u svom odgovoru HZZO kao da odbija uvidjeti razmjere problema. U hipotetskoj situaciji da pacijenti ostanu bez liječnika i ordinacije zbog ovrhe, oni tvrde da su osigurane osobe HZZO-a zaštićene jer u slučaju bilo kakvih nemogućnosti pružanja zdravstvene zaštite brigu o njima preuzima najbliža zdravstvene ustanova, odnosno ugovorni partner HZZO-a.
- Sigurna sam da će ministarstva i zakonodavci drugačije reagirati na naše apeliranje kad javnost, naši pacijenti, saznaju da im kontinuirana zdravstvena zaštita nije zagarantirana kao ni pravo na izabranog liječnika, bez obzira što sve to upravo oni plaćaju obveznim doprinosima - naglašava akupunkturistica Rodić te dodaje kako u sustavu zdravstva primarne zdravstvene zaštite postoje i zdravstvene ustanove koje odrađuju dobar dio zdravstvene zaštite, ali OIB ustanove nije identičan ni OIB-u osnivača, niti OIB-u vlasnika.
Obrtnici dobro upoznati s problemom
To što se događa liječnicima, obrtnicima nažalost nije ništa novo. U slučaju ovrhe očekuje ih vrlo slična sudbina– gubitak imovine uslijed poslovnih poteškoća, nastalih najčešće zbog nemogućnosti naplate. Hrvatska obrtnička komora se već dugo zalaže za odvajanje OIB-a građanina od poslovnog subjekta obrta.
Iz HOK-a doznajemo kako se o OIB-u koji dijele obrtnik i obrt mnogo raspravljalo s relevantnim institucijama, osobito s Ministarstvom financija, koje ne prihvaća razdvajanje.
Postoje ideje o uvođenju zaštićenog računa obrta na kojem bi uplate klijenata do dostatnog iznosa za troškove režija, pogona i plaća bile zaštićene, a ostatak bi išao ovršitelju. Tu je i model prema kojem se obrt ne bi vodio pod OIB-om njegova osnivatelja, već prema matičnom broju obrta.
- Zalažemo se za uredno podmirivanje obaveza, a privatni troškovi nikako ne bi smjeli ugroziti poslovanje obrta. Blokirajući obrte zbog privatnih dugovanja, poslodavcima se onemogućuje isplatiti plaće i doprinose svojim radnicima - rekli su nam iz HOK-a.
Zašto inzistirati na starim navikama?
[caption id="attachment_383660" align="alignright" width="163"]
Tea Dabić[/caption]
U Kući ljudskog prava nalaze ozbiljne zamjerke Zakonu o zdravstvenoj zaštiti koji bi trebao biti poslan na ocjenu suglasnosti s Ustavom budući da su prema trenutnom zakonskom rješenju prava pacijenata na dostupnu, učinkovitu i kontinuiranu zdravstvenu zaštitu dovedena u pitanje.
- Pravo na zdravstvenu zaštitu je ustavno pravo koje se jamči svim građanima. Međutim, zbog ovakvog nespretnog zakonskog rješenja može doći do velikih poteškoća zbog toga što je OIB ordinacije i liječnika kao fizičke osobe isti. Primjerice, ako dođe do ovrhe liječnika zbog privatnih dugova automatski dolazi do ovrhe nad privatnom ordinacijom radi čega čak do 2000 pacijenata može ostati bez svog izabranog liječnika. U takvim slučajevima pacijenti ostaju bez dostupne zdravstvene zaštite, odnosno prava na kvalitetnu i kontinuiranu zdravstvenu zaštitu primjerenu njihovom zdravstvenom stanju što može dovesti i do kršenja ustavom zajamčenog prava na zdravlje. Takva potencijalna situacija, ujedno, dovodi do nepovjerenja građana u zdravstveni sustav te povrede prava pacijenata na fizički i psihički integritet te ljudsko dostojanstvo - tumači Tea Dabić iz Kuće ljudskih prava.
Dodaje kako je moguće sve to jednostavno riješiti i izbjeći davanjem pravne osobnosti ordinacijama jer time se ne bi vrijeđala ničija prava i ne treba zbog nekakvih starih navika inzistirati na pravnim formama koje su zbog usložnjavanja pravnog sustava izgubile svrhu i nisu više praktične.
Osobito je sve to nerazumno kada se sagleda da se idućih godina očekuje pojačan odljev liječnika primarne zaštite u mirovinu te odlazak u druge zemlje članice EU zbog loših radnih uvjeta što sve negativno utječe na kvalitetu i dostupnost zdravstvenih usluga, a upravo to je prošle godine, kaže Dabić, u izvještaju Ljudska prava u Hrvatskoj: Pregled stanja za 2018, bio najveći problem u ostvarivanju prava na zdravlje u Hrvatskoj.