Četiri države zapadnog Balkana u ponedjeljak su poslale ultimatum Hrvatskoj da do kraja ovog tjedna ukine odluku o povećanju pristojbi za fitosanitarni nadzor voća i povrća iz tih zemalja ili će u suprotnom uvesti slične protumjere.
Hrvatsko ministarstvo poljoprivrede donijelo je u srpnju novi pravilnik kojim se uvodi kontrola većeg broja vrsta voća i povrća uvezenih iz nečlanica EU-a, a naknada za inspekcijski nadzor povećava s 90 na 2000 kuna.
Resorni ministri iz BiH Mirko Šarović, Srbije Rasim Ljaljić, Crne Gore Dragica Sekulić i Makedonije Ljupče Nikolovski dogovarali su u Sarajevu zajednički odgovor na tu odluku Zagreba.
Četiri države potpuno su suglasne da je povećanje pristojbi za nadzor nad kvaltetom uveznog voća i povrća diskriminatorna mjera Hrvatske koja mora odmah biti povučena, rekli su ministri novimarima nakon sastanka.
Pozvali su hrvatskog ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića na sastanak u Podgorici najkasnije do kraja ovog tjedna.
U državama pogođenim hrvatskim mjerama drže kako je riječ o nedopuštenom necarinskom nametu koji dovodi do automatskog poskupljenja uvoznog voća i povrća pa time i njegove cjenovne nekonkurentnosti na hrvatskom tržištu.
- Pozivamo Hrvatsku da hitno ukine diskriminatorne odredbe pravilnika, rekao je Šarović.
Ministri smatraju da cijena inspekcijskog nadzora treba odgovarati stvarnoj cijeni tršokova i biti usklađena s prosječnom cijenom koja vrijedi u zemljama regije i EU.
Srbijanski ministar Ljajić istaknuo je da to nije slučaj s novim hrvatskim pravilnikom i potvrdio da će do njegova povlačenja vlada u Beogradu ustrajati na protumjerama.
One neće pogoditi samo izvoznike voće i povrća iz Hrvatske, nego i mlijeka i mesa te mliječnih i mesnih prerađevina, naglasio je Ljajić.
>>>Analiza HGK: Poljoprivreda platila najveću cijenu ulaska Hrvatske u EU
Šarović je bio nešto suzdržaniji kazavši kako BiH zadržava pravo uvođenje protumjera Hrvatskoj, ali se nada kako za to neće biti potrebe i da će se naći rješenje.
- Štetu će trpjeti svi proizvođači, kazao je Ljajić ističući kako njegova vlada ne želi trgoviski rat, no neće odustati od zahtjeva koji su sukladni Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju ali i pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
Sbija, BiH, Crna Gora i Makeodnija su u pismu zatražile od Europske komisije da se uključi u rješavanje spora s Hrvatskom, s tim da će Crna Gora i Makedonija kao članice WTO-a pokrenuti i postupke pred tom organizacijom.
Crnogorska ministrica Sekulić ocijenila je kako moguće mjere WTO-a neće biti brze jer traže prethodnu analizu, no i ona se nada kako će se do rješenja doći dogovorom.
- Vjerujemo da ćemo do kraja tjedna osigurati sastanak s kolegom iz Hrvatske, kazala je Sekulić
Makedonski ministar Nikolovski je podsjetio kako je njegova zemlja zbog nastalog spora zemlja već uputila diplomatsku notu Hrvatskoj.
>>>Poljoprivrednici optužili Konzum da je generator rasta uvoza u RH, Agrokor to odmah opovrgnuo
- Ovo je kršenje i SSP-a i pravila WTO-a, pa će se Makedonija i Crna Gora obratiti toj organizaiji i pokrenuti odgovarajuće mehanizme, potvrdio je Nikolovski izražavajući nadu kako će se sporni pravilnik u najskorije vrijeme povuči.
Hrvatski ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić u nedjelju je kazao kako je rječ o mjeri koja se odnosi na uvoz iz 168 država, s ciljem da se osigura poštivanje odgovarajućih standarda kvalitete hrane a ne naštetiti bilo kome, posebice ne susjednim zemljama.
- Očekujem da ćemo sjesti sa ministrima iz susjednih zemalja kroz tjedan ili dva i da ćemo vidjeti u čemu je točno problem, kazao je hrvatski ministar poljoprivrede.