Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina prekoračio je pola mandata i u intervjuu govori o reformama Zajedničke poljoprivredne politike EU za izravne potpore od 2015. do 2020. Ona zemljama članicama omogućava izbor više modela isplate poticaja.
U prijedlogu hrvatskog modela za izravna plaćanja u poljoprivredi cilj je privući mlade, okrupniti poljoprivredna zemljišta i povisiti ekološke standarde. Hrvatska nacionalna omotnica za izravna plaćanja iznosi 373 milijuna eura na godišnu, a osim obvezatnoga osnovnog plaćanja tu je obvezatno zeleno plaćanje od trideset posto omotnice. Za mlade poljoprivrednike predviđeno je do dva posto, za male do deset posto, a za područja s težim uvjetima u proizvodnji do pet posto. Na naše potpitanje o aferi povezanoj sa šećernim kvotama u kontekstu govora o šećernoj repi Jakovina nije odgovorio, nego je nastavio govoriti o proizvodima važnima za Hrvatsku.
• Iznimno su važna shema proizvodno vezana plaćanja, od kojih se sastoji do 15 posto omotnice, s kojima možemo osim po hektaru ili grlu dodatno financirati nama važne sektore. Koji su to sektori?
- Mliječno i tovno govedarstvo, ovce i koze, proizvodnja voća i povrća, maslinova ulja te šećerne repe.
• Možete li biti konkretniji, koji će kriteriji biti za odabir nama važnih kultura za poticanje?
- Cilj nam je povećati proizvodnju poljoprivrednih proizvoda s većom dodanom vrijednošću i osigurati samodovoljnost u tim proizvodima te kvalitetnu sirovinu za našu prehrambenu industriju. Kad govorim o šećernoj repi, bez obzira na proizvodne kvote koje imaju naše šećerane želimo da se sirovina proizvodi u Hrvatskoj, a ne da šećerane ugovaraju sjetvu u inozemstvu.
• Znači li to da se neke kulture neće poticati ondje gdje za to nema svrhe?
- Registriranih OPG-a u Hrvatskoj je 200-tinjak tisuća, u sustavu potpora gotovo ih je 100 tisuća, a prosjek površina po OPG-u jest 5,6 hektara s 1,5 zaposlenih. Prosječna je starost nositelja OPG-a 56 godina, a prosječna naobrazba osnovnoškolska. Zadržimo li takovu strukturu OPG-a, neće biti napretka, razvoja i konkurentnosti. Punopravno članstvo u EU uz provedbu naših reformi u poljoprivredi treba potaknuti to da stariji prepuste posao mladima i obrazovanijima koji će primjenjivati znanje i inovacije u proizvodnji, a savjetodavna služba, znanost i ustanove bit će u mnogo aktivnijem odnosu s proizvođačima. Očekujemo promjene u strukturi proizvodnje. Adut nam je shema proizvodno vezanih plaćanja koja će dodatno poticati sektore kojima ćemo podići konkurentnost. Zato i nismo pisali program tako da se lavanda sadi u Baranji ili pšenica u priobalju. Bilo kakvo ratarstvo na 20, 50 ili 100 hektara na granici je isplativosti. Međutim, proizvodnja nekih drugih kultura, primjerice industrijske konoplje, već je perspektivna.
• Hoće li se konoplja moći u cijelosti iskoristiti?
- Hoće! Ponovno uvođenje industrijske konoplje u proizvodnju omogućio sam 2012. promjenom Pravilnika i definiranjem sorata koje je dopušteno proizvoditi. Zasad se tom proizvodnjom u Hrvatskoj bave 102 proizvođača na više od 627 hektara. Govorimo o vrlo dohodovnoj proizvodnji, trenutačno s ograničenjima povezanima sa Zakonom o zloporabi opojnih droga. Uz dobivena dodatna objašnjenja Europske komisije vjerujem da ćemo svoje zakonodavstvo prilagoditi tomu i omogućiti proizvođačima da se iskoriste svi dijelovi biljke te da proizvođači imaju jednake uvjete kao europski poljoprivrednici.
• Znači, to bi se moglo dogoditi uskoro?
- Radi se na tome. Inzistirat ćemo na promjeni navedenoga zakona i očekujem da ove godine svojim proizvođačima osiguramo jednake uvjete i punu konkurentnost kakve imaju drugi proizvođači u EU.
>>>Cijeli intervju možete pročitati u tiskanom izdanju Lidera.