Talijanska banka Intesa Sanpaolo zadržala je svoju raniju procjenu realnog rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda od jedan posto u 2016. godini, nakon 1,6 posto u prošloj godini, pokazala je najnovija prognostička bilješka istraživačkog odjela Intese Sanpaolo - International Research Network.
- Zbog oskudnih podataka i nedavnih sniženja procjena rasta za gospodarstvo eurozone, naše procjene rasta za hrvatsko gospodarstvo zadržali smo u visini od 1 posto, navodi se u bilješci za mjesec ožujak.
Realno gospodarstvo
Premda je 2016. godina započela dobro, s 9,3-postotnim rastom industrijske proizvodnje, što je dijelom posljedica efekta niske baze, budući da je u siječnju 2015. proizvodnja pala za 4,3 posto na godišnjoj razini, te uz solidan 2,9-postotni realni rast prometa od trgovine na malo, preliminarni podaci sugeriraju da je izvoz pao za 0,6 posto na godišnjoj razini, dok je uvoz porastao za 2,9 posto, pogoršavajući trgovinski deficit za 9,1 posto.
Osobna će se potrošnja, čini se, oporaviti, budući da realni raspoloživi dohodak podupiru deflacija i poboljšano stanje na tržištu rada, premda ograničeno zbog kontinuiranog razduživanja i izostanka prošlogodišnjih jednokratnih učinaka, navodi se u osvrtu na Hrvatsku.
Procjenjuje se da će investicijska aktivnost ubrzati, temeljem većeg povlačenja sredstava iz EU fondova, dok se utjecaj državne potrošnje čini neutralnim, jednako kao i neto izvoz s obzirom da povećanje domaće potražnje povećava uvoz paralelno s izvozom.
Među pozitivnim za rast izdvaja se produljeno razdoblje niskih cijena nafte, bolje od očekivanja procjene rasta u Europskoj uniji te još jedna rekordna turistička sezona. Međutim, s obzirom da se iskorištenost sredstava iz EU fondova smatra jednim od glavnih pokretača investicija, svaka smetnja na tome planu predstavlja prijetnje za gospodarski rast, upozorava se u bilješci.
Deflacijski pritisci nastavili su se u veljači - indeks potrošačkih cijena pao je za 1,4 posto na godišnjoj razini, zbog čega se 12-mjesečni prosjek zadržao na minus 0,5 posto. Tvrdokorno niske cijene nafte održat će stopu inflacije nepromijenjenom u 2016. godini. Međutim, ako dođe do smanjenja cijene plina od 15 do 20 posto kao što je najavljeno, tada bi prosječna stopa inflacije mogla završiti s negativnim predznakom treću godinu zaredom, navodi se u bilješci.
Bankarski sektor
- Kreditni plasmani u siječnju su smanjeni za 1 posto na mjesečnoj razini (5,7 posto na godišnjoj razini), zahvaljujući konverziji CHF kredita, što je rezultiralo 2-postotnim padom kredita prema stanovništvu na mjesečnoj razini. Kreditiranje korporativnog sektora smanjeno je za 5,5 posto na godišnjoj razini, zahvaljujući raščišćavanju bilanci, što je trend koji bi se po našem mišljenju mogao zadržati tijekom cijele godine, ocjenjuju u toj banci.
Budući da će veći dio, oko 85 posto, portfelja CHF zajmova biti konvertiran tijekom prvog kvartala 2016. godine, to bi moglo rezultirati u 2016. približno 12-postotnim padom obujma stambenih kredita u stranoj valuti na godišnjoj razini.
- Procjenjujemo i 3,8-postotni pad kredita prema privatnom sektoru u ovoj godini, kažu u toj banci.
Depoziti su u siječnju porasli za 6,1 posto na godišnjoj razini zbog 24,6-postotnog rasta depozita korporativnog sektora (bazni efekt) i zahvaljujući solidnom 2,1-postotnom povećanju depozita stanovništva.
- U 2016. godini očekujemo da će depoziti porasti skromnih 2,3 posto na godišnjoj razini, jer se jednokratni skok korporativnih depozita neće ponoviti i nakon što učinak neto rasta plaća splasne, navode u Banci.
Prognoze za regiju
Za regiju srednje i istočne Europe (CEE) procjena rasta BDP-a potvrđena je na 2,5 posto u 2016. godini, nakon 3,1-postotnog rasta u 2015. godini. Usporavanje rasta dijelom je povezano s nižim doprinosom državnih ulaganja povezanih s EU fondovima te sa stagnacijom gospodarstva eurozone. Rast u regiji trebao bi ponovno blago ubrzati u 2017. godini, na 2,6 posto, zahvaljujući očekivanom jačanju gospodarstva eurozone, čak i ako bude skroman, te novim privatnim investicijskim projektima najavljenim u Slovačkoj, procjenjuju u toj banci.
Za regiju jugoistočne Europe (SEE) blago je naviše revidirana stopa rasta BDP-a za 2016. godinu, na 2,9 posto, s u prosincu procijenjenih 2,7 posto, a prije svega zahvaljujući većem rastu nego što se prvotno očekivalo u Rumunjskoj (3,7 posto u 2015.) , što je pozitivno utjecalo na regiju u cjelini, koja je tako zabilježila 2,8-postotni rast u 2015. nasuprot prvotno očekivanih 2,6 posto.
Unutar regije, usporavanje rasta BDP-a očekuje se u Bosni i Hercegovini, na 2,5 posto, i u Hrvatskoj, na 1 posto. Ubrzanje rasta očekuje se u Srbiji, na 1,8 posto, i u Rumunjskoj, na 3,8 posto, temeljem fiskalnog ublažavanja. Za 2017. godinu u toj banci predviđaju konsolidaciju rasta u regiji po stopi od 2,9 posto.
Monetarna politika u regiji
Potvrđena je i bančina procjena o ekspanzivnoj monetarnoj politici za regije CEE i SEE, pri čemu se očekuje da će se tržišne kamatne stope općenito zadržati na najnovijim niskim razinama ili se dodatno smanjiti, kao što je slučaj u Mađarskoj i Srbiji.
Zajmovi privatnom sektoru u zemljama CEE/SEE trebali bi porasti u 2016. godini u mnogim zemljama zahvaljujući oporavku gospodarstva, no rijetke iznimke bit će Hrvatska, gdje se očekuje njihov pad za 3,8 posto na godišnjoj razini, te Mađarska, s očekivanim padom od 2,5 posto, navodi se u bilješci te banke.
Zajmovi su i dalje pogođeni na strani potražnje, slabom domaćom potražnjom, ponajprije za ulaganjima te procesom razduživanja u privatnom sektoru, ponajprije u Sloveniji. Nadalje, na strani ponude, u zemljama poput Srbije, Albanije i Mađarske probleme stvara teret nenaplativih zajmova i proces restrukturiranja portfelja.
U Hrvatskoj će kreditni profil u 2016. također biti pogođen provedbom procesa konverzije CHF kredita u eure, koji je započeo u 2015. godini, smatraju u toj banci.
Što se tiče rasta depozita, u svim se zemljama regije u 2016. godini u Intesi Sanpaolo očekuju pozitivne stope, osjetno veće od dinamike zajmova. Također, očekuju da će se omjeri zajmova prema BDP-u i zajmova prema depozitima dodatno smanjivati, kao rezultat procesa razduživanja u privatnom sektoru i aktualnog procesa restrukturiranja kreditnog portfelja te rebalansa unutarnjih i vanjskih izvora financiranja u bankarskom sektoru.