Ministar financija Zdravko marić rekao je kako je teško omentirati koliko se u Hrvatskoj godišnje utaji poreza, ali da se u tom smislu mogu pratiti izvješća Ekonomskog instituta i Državnog zavoda za statistiku o sivoj ekonomiji u kojima se dio odnosi na poreznu evaziju.
Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u utorak da su hrvatske službe za sprečavanje pranja novca povezane s inozemnim službama i aktivno uključene u rješavanje slučaja Panama Papers.
- Sve naše službe - državne i one koje u Ministarstvu financija kao što je Ured za sprečavanje pranje novca, kao svojevrsni financijsko-obavještajni servis, povezane su i umrežene sa svim ostalim službama Europske unije, ali i onima u preko 150 zemalja svijeta, kazao je Marić na marginama konferencije "Krediti i gospodarski rast". Istaknuo je da Hrvatska u ovom i svim drugim sličnim slučajevima aktivno sudjeluje, no pritom nije želio otkriti s kojim točno stranim službama Hrvatska surađuje.
- Službe postupaju u skladu sa svim procedurama i protokolima, dakle sukladno nalozima koje zaprime, ali i nalozima koje mi tražimo od drugim zemalja i obavljaju analitički dio posla, dodao je Marić, naglasivši da ne može komentirati nikakve specifične i konkretne elemente navedenog slučaja.
- Mogu samo reći da sve naše institucije marljivo i odgovorno rade svoj dio posla. Sva međunarodna relevantna tijela koja se referiraju na hrvatske službe, pa tako i Ured za sprečavanje pranja novca, dosad su govorila samo i isključivo u superlativima.
Dodao je da je teško komentirati koliko se u Hrvatskoj godišnje utaji poreza, ali da se u tom smislu mogu pratiti izvješća Ekonomskog instituta i Državnog zavoda za statistiku o sivoj ekonomiji u kojima se dio odnosi na poreznu evaziju. Na upit kako se puni državni proračun, ministar financija je rekao da je zabilježen blagi rast određenih poreznih prihoda, pritom izdvojivši prihode od trošarina i poreza na dobit, ali i ne od PDV-a.
Komentirajući zahtjev banaka za arbitražom u Washingtonu zbog konverzije kredita vezanih za švicarski franak, Marić je kazao da Vlada ima svoje mehanizme, ali da trenutno ne može komentirati daljnje korake.
- Svjesni smo kompleksnosti i osjetljivosti te tematike. Vlada sigurno ima svoje mehanizme i aktivnosti ali u ovom trenutku ne može komentirati potencijalno i moguće daljnje korake. Konverzija je kao takva završena i temeljem toga će se nastaviti daljnji razgovori kako s uključenim bankama tako i s Europskom komisijom, izjavio je.
Ministar financija nije želio špekulirati što će se desiti ako Ustavni sud odluči u korist banaka već samo kazao da će Vlada postupiti sukladno odluci.
- Kada bude pravorijek ili odluka, sukladno tome ćemo postupati. Zakon je praktički konzumiran, kazao je.
Na upit novinara razgovara li Vlada s bankama o nekom novom i boljem rješenju za kredite u švicarskim francima i kompromisu s bankama, Marić je istaknuo da se vodi računa o svim aspektima i da Vlada također ima neke argumente koje koristi u razgovorima s bankama i Europskom komisijom, te da vodi računa i o ukupnom efektu na dužnike i na društvo u cjelini. Dodao je da se dužnici nemaju čega bojati.
Vezano za prosvjed udruga civilnog društva zbog drastičnog smanjenja raspodjele prihoda od igara na sreću Marić je kazao da se ta sredstva raspoređuju sukladno vladinoj uredbi i idu za velik broj namjena, od sportskih aktivnosti, braniteljskih udruga, udruge iz domene socijalne politika, demografije, obitelji, pa tako i civilnih udruga.
- Prijedlog koji će se sutra naći pred Vladom u skladu je s našim predviđanjima za ovu godinu i uzima u obzir iskustva iz prethodnih godina odnosno i neka neutrošena, prenesena sredstva. Razumljivo je da se s određenim odlukama pojedine skupine neće u potpunosti složiti, međutim smatram da ćemo ovom uredbom dovoljno novca predvidjeti i za financiranje civilnih udruga, izjavio je.