Kulturne i kreativne industrije zapošljavaju više od 42 tisuće ljudi i ostvaruju 2,3 posto hrvatskog BDP-a. Ti rezultati mogu biti i bolji ukoliko Hrvatska uskoro dobije Nacionalnu strategiju rasta i razvoja kulturnih i kreativnih industrija.
Kulturne i kreativne industrije u Hrvatskoj u 2015. godini po prvi su puta udružile sve pod- sektore (od arhitekture, dizajna, gejming scene do glazbe, filma, medija, oglašavanja i drugih) i kroz suradnju Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija (HKKKKI) i Hrvatsku udrugu poslodavaca oformili zajedničku platformu „Kreativna Hrvatska“. Cilj je značajnije iskoristiti gospodarski potencijal ovog industrijskog sektora koji u Hrvatskoj ostvaruje više od 15 milijardi kuna prihoda godišnje i zapošljava više od 42 tisuće ljudi. Najveća prepreka većem rastu i razvoju tog sektora, trenutno su ograničavajući propisi i neprepoznavanje ovih industrija kao važnih gospodarskih čimbenika. U tu svrhu su po prvi puta pokrenuta istraživanja i studije mapiranja ovog gospodarskog sektora.
Ujedinjeni kreativci traže stvaranje boljih institucionalnih i zakonskih uvjeta, instrumenata poticajnog financiranja poslovnih inovacija i djelatnosti kulturnih i kreativnih industrija, te jačanje svijesti o značaju i važnosti autorskih i srodnih prava i intelektualnog vlasništva, glavnih temelja ovih industrija.
Rezultati Studije mapiranja kulturnih i kreativnih industrija u Hrvatskoj, potvrdili su svjetske i europske trendove. Ovaj industrijski sektor izuzetno je otporan na gospodarsku krizu, generira značajan BDP i broj radnih mjesta. Tako ove industrije u Hrvatskoj s prihodom većim od 15 milijardi kuna generiraju 2,3% BDP-a, a njihova bruto dodana vrijednost je 6,3 milijarde kuna. U ovom sektoru zaposleno je više od 42 tisuće ljudi odnosno 3 % ukupno zaposlenih u zemlji.
- Kulturne i kreativne industrije sastavnica su svakog proizvoda ili usluge koja se prezentira potencijalnom kupcu, što znači da je rad kreativaca prisutan u 99 posto svih proizvoda ili usluga na tržištu. Rad kreativaca se treba poticati i vrednovati jednako kao i sve ostale dionike proizvodnog procesa i upravo ćemo na tome raditi u 2016. godini – komentira predsjednica HKKKKI Ivana Nikolić Popović.
Kroz platformu „Kreativna Hrvatska“ hrvatski kreativci i njihove asocijacije organizirali su Summit kreativnih i kulturnih industrija i otvorili široki javni dijalog o ovoj važnoj temi. O nacionalnoj važnosti KKI javno se razgovaralo i s predstavnicima vodećih političkih stranaka. Svi su se složili u jednom – bez kulturnih i kreativnih industrija nema tržišne ekonomije. To je krajem godine prepoznala i Vlada RH čijih je sedam ministarstava potpisalo Izjavu o namjeri poticanja razvoja KKI u RH. Sljedeći ključni korak kojeg kreativci očekuju u 2016. godini je donošenje Nacionalne strategije razvoja KKI.
- Kreativne industrije su i nositelji inovacija i pokretači inovacija u drugim sektorima, ali na žalost, potvrdu svojih uspjeha ostvaruju na nekim drugim tržištima koji im daju preduvjete za proizvodnju i plasman. Procjenjujemo da će sektor kulturnih i kreativnih industrija 2016. ostvariti rast od najmanje 10 posto, posebno u segmentu računalnih igara i novih medija. Intenzivno ćemo raditi na tome da se u Hrvatskoj stvara poticajno poslovno okruženje koje će domaćim kreativcima omogućiti da svoje inovacije realiziraju u vlastitoj zemlji i da prihodi od prodaje takvih proizvoda ostaju u Hrvatskoj, tumači Nikolić Popović i dodaje: - Na svim skupovima o konkurentnosti se uvijek govori o skupim studijama, skupim promjenama i alatima poticanja konkurentnosti, ali nitko ne spominje sektor kreativnih i kulturnih industrija i njihov utjecaj na razvoj inovacija. Naglasila bih kako nakon svih analiza i olakšavanja puta prema investicijama na kraju nitko od stručnjaka ne zna dati odgovor na ključno pitanje. Kako pokrenuti gospodarstvo? Odgovor je jednostavan, kreativne i kulturne industrije i ICT.