Premijer Zoran Milanović osvrnuo se u petak na najavu banaka da će Vladu tužiti Europskoj komisiji zbog odluke o ograničavanju visine ugovornih zateznih kamata, kazavši da je Vladina mjera razumna, promišljena i u interesu ljudi.
"Morali smo donijeti tu mjeru ne zato što dolaze izbori nego zato što je jedna cijela kategorija ljudi došla u situaciju koja je ekonomski i socijalno teška. I tu ne treba pitati tko je kriv, tako je i nije dobro, a država treba djelovati i štititi slabijega, ali ne na način da ga destimulira da se bori za sebe i usavršava", kazao je Milanović, otvarajući izložbu o 120 godina socijaldemokracije u Hrvatskoj u Hrvatskom državnom arhivu.
Ustvrdio je da je sloj ljudi koji se ovom odlukom štite isti onaj sloj ljudi koji se prije 120 godina organizirao i borio za svoja prava protiv onih koji su izvlačili ogromnu rentu iz kapitala u sklopu proizvodnog procesa.
Vlada je u četvrtak usvojila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obveznim odnosima, kojima bi se snizile zatezne kamate građanima i gospodarstvu. Predloženim izmjenama, visina stope zakonskih zateznih kamata za odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osoba javnog prava snizit će se sa sadašnjih 15 na 10,14 posto, a za poslovne transakcije između poduzetnika i poduzetnika i osobe javnog prava, u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, sa sadašnjih 12,14 na 10,14 posto.
Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) izrazili su uvjerenje da će Europska komisija "imati dosta pitanja i primjedbi" na dio izmjena zakona o obveznim odnosima koji se odnosi na ograničavanje ugovornih kamata, dok za izmjene kojima se smanjuju zatezne kamate kažu da takva rješenja nisu uobičajena u Europskoj uniji, ali se mogu prihvatiti.
Ministar financija Boris Lalovac, pak, novinarima je na toj izložbi pojasnio zašto se Vlada odlučila na taj potez. Kako je rekao, zatezne kamate su Hrvatskoj dugo vremena bile lihvarske, a kod problema nemogućnosti naplate duga te lihvarske zatezne kamate bacaju ljude u dužničko ropstvo.
"Vlada se odlučila smanjiti taj dio zateznih kamata, a banke nek‘ se tuže. Žao mi je što nisu išle na mene, nego na kolegu Miljenića, ali svakako ću pomoći kolegi Miljeniću", ustvrdio je ministar financija.
Kazao je i da se ne boje Europske komisije. "Vrlo jasno ćemo reći EK kakvo je stanje u Hrvatskoj sa zateznim kamatama. Zatezne kamate u EU su 8 posto i vjerojatno i ne zna da je to kod nas 14 posto i kakvi su nastajali dugovi", izjavio je Lalovac.
Osvrnuvši se na situaciju s pregovorima o problemu kredita vezanih uz švicarski franak, Lalovac je istaknuo da se banke moraju aktivno uključiti u rješavanje tog problema.
"Ministarstvo financija će pomoći i biti jedan od aktivnih sudionika. Vidite da cijelo vrijeme aktivno zagovaram da se vrate svi za stol, ali da dođu sa nekim konkretnim rješenjima, a ne, kao što sam zadnji put rekao, s nekim općenitim floskulama", rekao je Lalovac.
Na upit u kojoj su fazi pregovori oko pronalaženja dugotrajnog rješenja za franak, Lalovac je odgovorio da će rješenje morati dati banke, kako ne bi ponovno bilo tužbi. "Nadam se da će biti aktivnije. Vodim i nekakve interne razgovore s predsjednicima uprava banaka, aktivan sam u tom dijelu da izađu s nekakvim prijedlozima. Navodno je zapelo između njih samih. Tu Vlada ne može još i između njih biti nekakav ‘sparing‘ partner. Ali Vlada će cijelo vrijeme puhati za vrat bankarima da nađu rješenje", zaključio je Lalovac.