U Bruxellesu je odlučeno da će na granici Hrvatske i Srbije biti raspoređen Frontex, agencija Europske unije za sigurnost njenih vanjskih granica. Bit će smješteni u Srbiji te će uz nadzor granice pomagati pri registraciji migranata. Uz to na sastanku država izloženih migrantskom putu od Grčke do Njemačke prihvaćeno je 17 točaka deklaracije u kojima je Hrvatska uspjela omekšati ton jer se skoro u svakoj točki tražilo obvezivanje država.
Primjerice, obvezivanje da se neće olakšavati kretanje migranata do granica druge zemlje bez pristanka te zemlje. Sada se države slažu da će takvo kretanje obeshrabrivati i da će surađivati. Vidjet će se vrlo brzo hoće li se val zaustavljati u Grčkoj koja će morati otvoriti 50.000 mjesta u prihvatilištima migranata. Dodatnih 50.000 mjesta bit će otvoreno na području ‘čekanja i odmora‘ u ostalim državama na putu migranata, još se ne zna točno kojima.
S prestankom kiša i odlaskom vodenog vala nestali su odmah i poplavljeni iz medija. Nisu zanimljivi kao migranti, o njima ne raspravlja EU i sada su već svi ionako navikli da su poplavljeni. U Karlovcu se zbraja šteta i za sada ona iznosi 31 milijun kuna od poplava, 28,7 milijuna od klizišta i odrona, a poplavljeno je bilo 500 kuća i 530 gospodarskih objekata. U četiri poplave ove i prošle godine šteta je 200 milijuna kuna. Gradski proračun iznosi 140 milijuna kuna i nije sigurno hoće li Karlovac moći osigurati naknadu šteta stanovnicima. Za dovršetak sustava obrane Karlovca od poplava potrebno je od 320 milijuna do 350 milijuna kuna. Možemo se samo nadati da neka nova poplava neće još više opteretiti grad i napaćeno stanovništvo.
I Hrvatska je postala zemlja u kojoj se preko aplikacije Uber može naručiti taksi. Najbliži slobodni taksist pronalazi se preko pametnog telefona uz pomoć UberX-a namijenjenog samo licenciranim taksistima. UberPoP koji izaziva velike polemike zato što omogućuje da svatko s vozačkom dozvolom i automobilom prevozi građane neće se ovdje koristiti zato što bi to bilo protuzakonito. Uber tvrdi da će biti jeftiniji 20 do 25 posto od ostalih taksi tvrtki te je uz Zagreb gdje je najprije krenuo, zainteresiran za hrvatsku obalu u vrijeme turističke sezone, posebno za gradove Dubrovnik, Split i Rijeku. Taksisti su tako na velikom udaru konkurencije kojoj se nisu uspjeli suprotstaviti niti njihovi kolege u ostatku Europe.
Sada slijedi niz podatka koje nismo dugo vidjeli niti smo ih očekivali. Prema Ernst & Youngovom Eurozone Forecastu ovu godinu Hrvatska nakon sedam gladnih godina završava rastom BDP-a od 0,3 posto, dok u idućoj očekuju rast od 1,7 posto. U EY ocjenjuju da se nazire kraj recesiji te nadalje očekuju mali, ali postojan rast. Bisnode je objavio da je ove godine u devet mjeseci u Hrvatskoj osnovano 9.526 poduzeća, a propalo 4.537. To je ogroman pomak u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Iako je tada osnovana 9.651 tvrtka, što je više nego ove godine, nestalo ih je čak 9.513. U Ličko-senjskoj županiji na svako ugašeno poduzeće osnuje se 10,57 novih, pa ta županija ima najbolji omjer novih i zatvorenih tvrtki u Hrvatskoj. Najbolja djelatnost je obrazovanje zbog omjera po kojem se na jedno ugašeno poduzeće osniva 4,20 nova.
Po prvi puta je i zabilježen pad javnog duga od 2012. godine na tromjesečnoj razini. Dug je tako na kraju drugog tromjesečja, donosi Eurostat, pao za dva postotna boda iznoseći 85,7 posto BDP. U lipnju je javni dug bio 283 milijarde kuna, 5,5 milijardi manje nego u tromjesečju prije, zato što je država platila dio kredita. Ali u idućem tromjesečju očekuje se rast duga s obzirom da su odmah izdane kunske obveznice. I tu prestaje dobar niz brojeva. Javni dug godišnje je porastao za 15,1 milijardu kuna što iznosi 85,7 posto BDP-a čime je Hrvatska među zemljama Europske unije s najviše rastućim udjelom javnog duga u BDP-u. Predviđa se da će ove godine biti 16 milijardi kuna manjka u proračunu te da će do kraja godine javni dug doći do 90 posto BDP-a.