Pet slovenskih banaka uvelo je plaćanje ležarine na depozite poduzeća, što znači da im više ne isplaćuju kamate nego naplaćuju troškove deponiranja sredstava, a neki se boje da bi se to moglo proširiti na štednju građana. Predsjednik poslovne udruge slovenskih banaka, nekadašnji guverner središnje banke France Arhar, izjavio je za Slovensku televiziju kako ne vjeruje da će se to dogoditi, iako su zbog ekstremno niskih kamatnih stopa u eurozoni tzv. kaznene kamate odnosno negativne kamatne stope na privatnu štednju, već uvele dvije štedionice u Njemačkoj.
Slovenci prema javnim podacima u domaćim bankama drže više od 16 milijardi eura, ali je većinom riječ o štednji po viđenju, jer im se oročena štednja zbog stalnog pada kamata ne isplati. Za ušteđevinu od 10.000 eura koja je oročena na godinu dana slovenske banke danas isplaćuju kamate u rasponu od 15 do 65 eura, dok se još 2008. na takav oročeni depozit moglo dobiti 550 eura kamata.
Unatoč višestrukom smanjenju oročene štednje jedan je, očito bogatiji štediša, po podacima porezne uprave od kamata zaradio rekordnih 208.000 eura od čega je četvrtinu morao dati državi zbog poreza na prihod od kamata.
U Sloveniji je poduzećima na njihove depozite ležarinu prva počela u travnju ove godine naplaćivati najveća banka, Nova Ljubljanska banka (NLB) koja je u vlasništvu države iako je sanirana državnim sredstvima, a u prvoj polovici godine imala 70 milijuna dobiti. Tu praksu koju su preuzele još neke banke, ne odobrava Gospodarska komora, u kojoj tvrde da negativne kamate na depozite, odnosno ležarine, stvaraju poslovne probleme četvrtini slovenskih poduzeća, iako je za sada riječ o relativno niskim "kaznenim kamatama".
Ležarine za depozite poduzeća, uz NLB do sada su uvele Abanka, banka SKB koja je dio francuske grupacije Societe Generale, Banka Koper koja je u talijanskom vlasništvu, te slovenska filijala ruske banke Sberbank.
Pri tome su se pozvale na negativnu kamatnu stopu na depozite koju je prije dvije godine uvela Europska centralna banka (ECB), koja trenutno iznosi -0,4 posto, a postupak opravdavaju dodatnim argumentom o velikoj količini novca koji je sada u optjecaju, pa banke više nisu toliko ovisne o depozitima građana i gospodarskih subjekata.
Mogućnost naplaćivanja ležarine na depozite poduzeća, ali i građana, ne isključuju ni druge banke koje djeluju u Sloveniji. Naglašavaju da bi na to mogle biti primorane nastavi li ECB sa sve izraženijom politikom negativnih kamatnih stopa i ako štednja po viđenju u bankama bude i dalje rasla na račun oročene.