U Hrvatskoj se 28 godina zanemaruju ključni resursi 21. stoljeća – odgoj, obrazovanje i znanost. Nismo svjesni da su to važni resursi, a osnovni razlog za to je što strukture vlasti u tim sektorima ne vide ništa privlačno – ustvrdio je Boris Jokić jučer u Rijeci na prvoj Konferenciji članova Međunarodnog znanstvenog savjeta, piše Novi list.
Na konferenciji "Science first – Znanost, a ne predrasude" okupljeni su članovi Savjeta, hrvatski znanstvenici koji rade na sveučilištima diljem svijeta, kojom prilikom je Boris Popović napomenuo da hrvatska sveučilišta imaju svega jedan posto stranih studenata, a glavnim krivcem za takvu situaciju Jokić je imenovao upravo sama sveučilišta.
– Za vrlo mali broj stranih studenata razlog je inercija hrvatske akademske zajednice koja je klijentelistička, a tu prednjači zagrebačko sveučilište. Hrvatska sveučilišta, izuzev primjera kao što je riječko sveučilište, nemaju razloga povećavati broj stranih studenata sve dok ih kao bumerang ne lupi u glavu demografska situacija – istaknuo je Jokić.
>>>Znanost, a ne predrasude – prva konferencija hrvatskih znanstvenika sa svjetskih sveučilišta
U diskusiju o budućnosti znanosti i obrazovanja preko Skype veze iz San Franciska uključio se i prof. dr. Ivan Đikić koji je iznio mišljenje da Hrvatska ima bazen talenata i neorganizirano društvo što proizlazi iz nekvalitetnog obrazovanja.
– Slika društva je slika obrazovanja. Mladi vole svoju zemlju, ali odlaze ne zato što ne mogu ostvariti svoje ciljeve, već zato što je dugoročna perspektivnost slaba. Budućnost Hrvatske je takva da mladi nemaju sigurnost – naglasio je prof. dr. Đikić.
>>>Đikić o lijeku za rak: Lijek ima svoje pozitivno lice i ne tako pozitivno naličje
Prof. dr. Dražen Prelec s Massachusetts instituta za tehnologiju naglasio je da "imamo paradoksalnu situaciju u kojoj se nijedno društvo neće odreći plodova znanosti, bez obzira na društveno uređenje i političku vlast. Svako društvo de fakto poštuje znanost, iako neka društva misle da mogu uživati plodove znanosti bez ulaganja u znanost i bez ulaganja u znanstvenike te žele smanjiti utjecaj znanosti u društvu. Pitanje nije poštuje li se znanost, nego koji je status znanstvenika. Znanstvenici se doživljavaju kao eksperti, a ekspertiza je danas na udaru".
>>>Hrvatski znanstvenik Željko Ivezić: Snimamo prvi veliki digitalni film neba u boji
Uvijek se može bolje, a u Hrvatskoj je taj prostor veći nego drugdje, međutim riječko sveučilište radi dobre poteze, otvara se i pokušava potaknuti nove trendove – zaključila je prof. dr. Aleksandra Kanjuo Mrčela sa Sveučilišta u Ljubljani.