- Hrvatski iseljenici diljem svijeta naše su veliko bogatstvo i dodana vrijednost Hrvatske, kazala je u utorak predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u sklopu četvrtog izdanja trodnevne Konferencije G2.4.
Cilj ove konferencije je povezati uspješne poslovne ljude hrvatskog porijekla iz inozemstva koji žele graditi poslovne veze s Hrvatskom, a na četvrto izdanje doputovalo ih je više od 70 iz devetnaest zemalja, pri čemu su najveće delegacije iz Australije i Austrije s više od dvadeset sudionika.
Grabar-Kitarović je istaknula i kako je ‘ključ budućnosti gospodarstva u razvoju i njegovanju ljudskog potencijala, a ulaganje u demografsku obnovu i povratak iseljenika, kao i u obrazovanje, zdravstvo i kvalitetu života u Hrvatskoj, mora biti među prioritetima svake razvojne politike‘.
>>>HUP: 42% iseljenika ne planira se vratiti u Hrvatsku
Dodala je i da bi ‘voljela čuti koje su dobre, ali i ne tako dobre strane do sada ostvarenih poslovnih veza s Hrvatima izvan Hrvatske, koje je mjere potrebno poduzeti kako bi se uspjeli uključiti u poslovanje u Hrvatskoj i koje je aktivnosti potrebno poduzeti za još snažnije uključivanje hrvatskih gospodarstvenika u svijetu radi stjecanja novih ili proširivanja postojećih tržišta za hrvatske proizvode i usluge‘.
Podsjetila je i da se u Hrvatskoj od ulaska u EU gospodarska situacija znatno promijenila - bilježe se pozitivne stope rasta od 2015. godine, intenzivniji izvoz roba i usluga, kao i bolje stanje javnih financija. Izvoz je, uz potrošnju kućanstava, postao glavni generator rasta, bilježi se rast malotrgovinskog prometa, nastavljena su pozitivna kretanja u turizmu, povoljna kretanja na tržištu rada, a smanjen je i javni dug, dok su među područjima koja treba popraviti svakako industrijska proizvodnja, nedostatak radne snage i makroekonomske neravnoteže.
Predsjednik Udruge Meeting G2 Josip Hrgetić naglasio je kako svake godine raste interes za širenjem globalne hrvatske poduzetničke mreže, točnije za poslovnim povezivanjem domovinske i iseljene Hrvatske. Pohvalio se i da su u dosadašnje tri godine ‘umrežili‘ 250 poslovnih ljudi iz 26 zemalja s biznismenima iz Hrvatske.
- Hrvati u inozemstvu poznaju ljude i tržišta, a predstavljaju i ogroman potencijal za širenje na Južnu Ameriku, Australiju i nebrojene druge zemlje, smatra Hrgetić, ali i navodi da ‘država treba dopustiti tvrtkama da slobodno rade, a ne ih kontrolirati‘.
>>>Otvara se Registar hrvatskih subjekata izvan Hrvatske
Zdravka Bušić iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova spomenula je mjere koje poduzima njezino ministarstvo pa su tako gospodarsku komponentu ugradili u sve svoje aktivnosti, stvorivši tako svojevrsnu globalnu diplomaciju. S obzirom da dvadeset posto hrvatskog BDP-a otpada na turizam, navela je i kako je uvedeno čak sedamdeset novih zračnih linija s našom zemljom, dok je samo u 2018. godini dosad privučeno 1,79 milijardi eura stranih investiicija.
Božo Ljubić, predsjednik Odbora za Hrvate izvan Hrvatske, izjavio je da potencijal hrvatskog iseljeništva nije prepoznat i iskorišten. Među mjerama koje bi to trebale promijeniti svakako su smanjivanje poreza za investitore, registar fizičkih i poslovnih subjekata izvan Hrvatske te izbjegavanje dvostrukog oporezivanja.
Istaknuo je i da su Hrvati izvan Hrvatske najveći investitori od kojih u našu zemlju na godišnjoj bazi stiže dvije milijarde eura godišnje.
Mario Antonić iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, napomenuo je da smo gospodarski rast od tri posto posljednji puta imali još 2007. godine, pri čemu je sada glavni uzročnik izvoz. Kazao je i kako je naše gospodarstvo bremenito izazovima iz prošlosti (Agrokor, brodogradilišta), no pozitivni učinci ostvareni su ukidanjem parfiskalnih nameta.
>>>Svakog dana iz Hrvatske se iseljava 180 osoba
Potrebno je, drži Antonić, uvesti digitalizaciju gospodarstva, kao i spojiti gospodarstvo s akademskom zajednicom.
Hrvatski turizam out of the Box
U sklopu konferencije održana je i panel rasprava ‘Hrvatski turizam out of the Box‘ na kojem su predstavljeni netradicionalni premda vrlo uspješni oblici bavljenja turizmom.
Ranko Filipović iz Hrvatske udruge profesionalaca kongresnog turizma naglasio je kako njihova udruga broji već 170 članova, certificira profesionalce te je zaslužna i za Meetex, prvu burzu poslovnog turizma u Hrvatskoj.
Goran Pavlović iz Turističke zajednice Opatija, također član ove udruge, predstavio je i program ‘Hrvatski kongresni ambasadori‘. Riječ je o programu čiji je cilj na konferencije dovesti što više jakih i poznatih govornika, što je po njemu možda i važnije od brojki i noćenja.
>>>Za hrvatsko državljanstvo davat će se prisege i neće morati znati hrvatski
Povratnica iz Australije Branka Čubelić Hrvatsku promovira vjenčanjima, odnosno organiziranjem istih, pohvalivši se da je privukla veliki broj klijenata iz inozemstva, ponajviše iz Engleske.
- Dijaspora je naša budućnost, kazala je Čubelić.
Gradonačelnica Iloka Marina Budimir vjeruje kako Srijem, kao i Slavonija imaju puno toga za ponuditi. Ilok predstavlja istočna vrata Hrvatske, a među turističkim uspjesima svoga grada posebno je istaknula činjenicu da se njihova vina poput traminca piju i na britanskom dvoru.
Novi segment turizma, onaj kulturni, predstavila je Dubravka Davidović (Tur-Kultur). Riječ je o kulturnim rutama koje u Europi postoje već tridesetak godina, dok u Hrvatskoj i dalje predstavljaju priličnu novost. Kulturne rute certificira Institut u Luksemburgu kojem svake tri godine treba dokazati da rute imaju svoju namjenu. Takvih ruta, čak dvadeset i sedam, ima Francuska, Hrvatska je zasad na devet, no ima potencijala za njih devetnaest.
>>>2,2 milijuna kuna za Hrvate izvan Hrvatske
Berislav Sokač iz tvrtke Run Croatia objasnio je kako su trkači vrlo poželjni turisti jer ih diljem svijeta ima oko 300 milijuna, a osim samog trčanja, zanimaju ih i drugi segmenti turizma, kao što su hrana ili zdravlje. Ispričao nam je i da je napustio mjesto direktora u Oracleu kako bi se posvetio ovoj grani turizma te se pohvalio da je pretrčao svih šest svjetskih maratona.
Veronika Kolman otkrila je tajnu uspjeha Vuglec brega koja je krije u dobroj hrani, vlastitom vinu i obnavljanju kuća u tradicionalnom stilu, ali uz moderni interijer.