Državni balon: Zašto proračun raste kad se 80 posto investicija financira iz fondova EU

Otkad je Račanova Vlada razvoj potaknula javnim investicijama i pritom udvostručila vanjski dug, sve do danas ne prestaju prepucavanja ekonomista o tome trebaju li nam ili ne trebaju državne investicije. No možda to prepucavanje danas ima nešto manje smisla, jer, prema podacima Europske komisije, većina investicija, njih čak oko 80 posto, financira se sredstvima europskih fondova. Dakle, infrastrukturne i ine investicije neće nas sunovratiti u bezdan dugovanja, ali kakav je njihov učinak malotko propituje. Ponajmanje aktualni kreator proračuna, vlada Andreja Plenkovića.

No ako su europska sredstva zamijenila sredstva državnoga proračuna, kako to da rashodi proračuna i dalje rastu? Naime, sama činjenica da je država izašla s tržišta investicija (financiranih proračunom) potiče nekoliko pitanja. Zbog nerestrukturirane države privatni sektor tu rupu neće tako skoro zamijeniti, pa je pitanje tko će dati jaki početni impuls da se stvari zarolaju.

Drugo, ako država ne investira iz proračuna, zašto se onda ne događa rasterećenje? Od 2005. do 2018. nominalni je BDP porastao oko 37 posto, a državni proračun gotovo 70 posto! Za koga raste ta potrošnja i koliko je racionalna? U proračunu je ostao prostor za golemo rasterećenje realnoga sektora, koje u praksi izostaje, svim akcijskim planovima unatoč.

I treće, ako tako financirana ulaganja sama po sebi donose rast BDP-a od dva do tri posto (tako pokazuju razne analize), a naš BDP raste točno u tim granicama, znači li to da zapravo izostaje domaći doprinos rastu?

Ekonomist Guste Santini kaže da je sramotno što ta pitanja oporba nije u stanju ni prepoznati, kamoli postaviti.

– To je pitanje koje treba postaviti lider oporbe, a ne tjednik Lider, ali i to je odgovor na pitanje zašto proračun raste. Zato što nitko ne postavlja ključna pitanja – kratko zakucava Santini.