Dugoočekivani Zakon o turističkom zemljištu napokon bi trebao dobiti svoj epilog. Na stručnom skupu Investicijski potencijal turističkog zemljišta, u organizaciji Hrvatske udruge turizma (HUT) i Lidera, koji se danas održava u novootvorenom Valamarovom kampu Istra Premium Camping Resort, Goran Marić, ministar državne imovine predstavio je osnovne značajke Nacrta prijedloga Zakona, koji se u svojoj novoj verziji zove Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu.
Prethodni Zakon o turističkom zemljištu donesen je 2010. godine, u mandatu bivšeg ministra Damira Bajsa, ali zbog svoje nedorečenosti i teške provedivosti nije zaživio u praksi.
- Prije 30 godina, kada se radila pretvorba i privatizacija, nekretnine su ušle u temeljni kapital, a zemljište nije i u startu se znalo da će zbog toga nastati nered. Sve što nije ušlo u temeljni kapital poduzeća pripalo je državi. Korisnici tog zemljišta su ga koristili bespravno i zbog toga su trpjeli svi, a najviše hrvatsko gospodarstvo. Pokušalo se Zakonom o turističkom zemljištu nešto napraviti 2010., ali na žalost, kao i 90-e nije se životno gledalo kako će se rješenja provoditi u praksi. Gotovo nijedna pravna radnja do danas nije realizirana. Zato je bilo nužno pristupiti donošenju novog Zakona koji u sebi nosi sve dobro iz prethodnog Zakona, ali je sagledao sve poteškoće, argumente i ponudio najjednostavnije rješenje od kojih svi imaju koristi, a najviše država – istaknuo je Marić.
Dodao je da je ovo ‘najreformskiji‘ zakon koji Hrvatska mora donijeti te da će sigurno donijeti promjene na bolje. Naglasio je da je njegovom Ministarstvu u interesu donijeti životan i provediv zakon.
Nakon predstavljanja uslijedit će panel rasprava na kojoj sudjeluju ministar Goran Marić, Gari Cappelli, ministar turizma, Veljko Ostojić, predsjednik HUT-a, Boris Miletić, gradonačelnik Pule, Danijela Križman Pavlović s Fakulteta ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" te Petar Miladin, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
U Hrvatskoj je službeno registrirano 77 kampova površine 14.5 milijuna kvadratnih metara koji su bili predmet pretvorbe društvenih poduzeća i u kojima su objekti procijenjeni, a zemljište ispod objekata i oko objekata nije. To zemljište vrijedi oko šest milijardi kuna.