Radni dio Liderove konferencije Dan velikih planova otvorio je Hans Timmer, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i Središnju Aziju koji je okupljenima izložio globalne i regionalne trendove u sljedećoj godini. Nezaposlenost u Europi je dosegnula pretkrizne razine, inflacija napreduje prema dva posto, deficiti se tope, a izvoz raste (sada oko 46 posto BDP-a Europske unije), što jasno upućuje da je Europa izašla iz krize i ušla u snažni uspon. Usporavanje koje je vidljivo Timmer je nazvao zdravim zato što je dosadašnji rast bio iznad optimuma i vodio prema pregrijavanju europske ekonomije.
Tri su glavna izazova pred Europom, pa stoga i Hrvatskom na koju je u najvećoj mjeri primjenjiva ista logika.
Prvo, smatra Timmer, efekte ukidanja kvantitativnog popuštanja teško je predvidjeti jer se radi o situaciji bez presedana u povijesti i nije jasno kako će i koliko monetarno zatezanje koje neminovno slijedi tijekom sljedeće godine utjecati na rast. Drugi izazov je prilagodba europske ekonomije novim digitalnim tehnologijama koje su svoj uzlet doživjele u i nakon krize zato što su nudile nove i disruptivne poslovne modele, a investitori bili gladni novih ulaganja s obzirom da su stara u tom trenutku presušila.
>>> Započeo deseti Dan velikih planova: Deranja optužuje Vladu da ograničava gospodarski rast
Timmer je naglasio da su mnogi tehnološki proizvodi koji su promijenili našu svakodnevicu nastali baš 2008. ili oko te godine, što je znakovito. Nove tehnologije duboko su promijenile način na koji radimo, koncept standardizacije i koncept ekonomije opsega na kojima se ekonomija temeljila zadnjih 200-tinjak godina.
Rad je postao fleksibilan i često neformalan, velike količine proizvoda više nisu presudne, a standardizaciju je zamijenila personalizacija i proizvodnja prilagođenih proizvoda. Iz ovih izazova proizlazi u velikoj mjeri i posljednji koji je Svjetska banka uočila – antiglobalizacijski i populistički trendovi koji su posljedica izmijenjenog načina rada i socijalne države, kao i neizvjesnost proizašla iz novih tehnologija i protekle krize.
U tom smislu, Hrvatska mora izbjeći makroekonomske neravnoteže sljedeće godine, ali i prilagoditi se i prihvatiti digitalne tehnologije uz uobičajenu potrebu za poboljšanjem poslovne klime. Promjene na tržištu rada znače i da Hrvatska, kao i sve ostale države Europske unije, mora izraditi nov i moderniziran koncept socijalne države kakav će uzeti u obzir one koji se sada osjećaju nedovoljno zaštićeni.
Pratite Lider na društvenim mrežama [mks_social icon="facebook" size="48" style="square" url="https://www.facebook.com/lider10media/" target="_blank"][mks_social icon="linkedin" size="48" style="square" url="https://www.linkedin.com/company/lider-press-dd/" target="_blank"][mks_social icon="twitter" size="48" style="square" url="https://twitter.com/lider_press" target="_blank"][mks_social icon="instagram" size="48" style="square" url="https://www.instagram.com/lider.media/" target="_blank"]