Svjetsko udruženje kongresne industrije objavilo je 2. svibnja najnoviju ljestvicu najjačih kongresnih zemalja i gradova. Općepoznato je da je poslovni turizam unosan dio turističke ponude, a kongresi i poslovna putovanja čine četvrtinu ukupnog međunarodnog turizma u dolascima i deviznoj zaradi.
>>> ‘Venue finder‘: Novi iskorak za hrvatski poslovni turizam
- U svijetu je lani organizirano 12.558 skupova međunarodnih udruženja. To su poslovni skupovi koji se redovito održavaju, imaju najmanje 50 sudionika i biraju se između tri različite zemlje. Tu se ne ubrajaju poslovni skupovi moćnih svjetskih kompanija već samo međunarodnih asocijacija tako da je broj ukupnih skupova u nekoj zemlji daleko veći, naglasila je ekonomska komentatorica HRT-a Zvjezdana Heina i dodala da su apsolutni prvaci Sjedinjene Države koje su lani organizirale 941 kongres poznatih međunarodnih asocijacija.
Zatim slijedi Njemačka, Velika Britanija, Španjolska i Italija. Zanimljivo je da su u prvih deset najprivlačnijih kongresnih destinacija europske zemlje, a tek potom slijedi Japan, Kina i Kanada. Istaknula je i da Hrvatska ima pozitivne trendove i rast kongresne aktivnosti te da je među 110 zemalja na 38. mjestu, napredovala je za pet mjesta.
- Zagreb je veliko iznenađenje. Popeo se za 25 mjesta i sada je na 56. mjestu. Ove godine naša metropola će ugostiti oko 300 poslovnih skupova, čak polovica su međunarodni. Imat ćemo primjerice Svjetski skup saksofonista, Svjetski kongres poduzetnika, Europski skup patologa i veterinara. Porast broja kongresa ogleda se i u unapređivanju naše hotelske ponude. Zagreb sada dobiva nove hotele što godinama nije bio slučaj, rekla je Heina i naglasila da je Dubrovnik naš najjači turistički brend i nosi titulu kongresnog prvaka na jugoistoku Europe.
>>>Zagreb u prva četiri mjeseca posjetilo 11 posto više turista nego lani
Također smatra da je Hrvatska više prepoznatljiva kao odmorišna, a manje kao kongresna destinacija te da još moramo uložiti u snažniju promidžbu naših najjačih destinacija.
- Griješimo u odlukama. Ukinuli smo kongresni ured pri Hrvatskoj turističkoj zajednici. Nemamo ni nacionalnu statistiku o broju i vrsti skupova. Državni zavod za statistiku već četvrtu godinu ne prati kongresni turizam tako da nemamo prave evidencije skupova. Planiramo od iduće godine ponovo aktivirati nacionalnu statistiku. Problem je i nedostatak pravih namjenski građenih kongresnih centara kao što je lani dobio Šibenik u Solarisu. Imaju 11 konferencijskih dvorana i imaju šansu razviti poslovni turizam, istaknula je Heina.
Dodala je i da je to jedan od najbrže rastućih segmenata turizma jer puni hotele i u predsezoni i posezoni. Dokazano je, kako je rekla, i da sudionici kongresa puno više troše te da su bolji potrošači od običnih turista.
- Hrvatska je sve bolje povezana sa svijetom. Obnavljamo naše zračne luke, sve je veći broj avio kompanija i mogli bi daleko više zarađivati od kongresnog turizma. Trebamo biti prodorni u promicanju naših destinacija i njihovih osobitosti, poručila je Heina.