Hrvatskoj je Europska komisija na raspolaganje stavila više od dvije milijarde eura za razvoj željezničke infrastrukture na cjelokupnom pravcu od Rijeke do granice s Mađarskom, i to iz dva fonda (ponajprije iz CEF-a) i u dva razdoblja financiranja.
Najavili su to predstavnici Europske komisije u Bruxellesu tijekom posjeta hrvatskih novinara europskim institucijama za transport, uključujući i glavni ured, DG Move. Naime, cilj Europske unije je gradnja transeuropske prometne mreže ili TEN-T-a, dugotrajnog i ambicioznog projekta za modernizaciju i spajanje postojećih odvojenih nacionalnih mreža u funkcionalnu mrežu kojom su povezani svi krajevi Europe. Hrvatska se geostrateški nalazi na glavnom Mediteranskom koridoru TEN-T-a, koji na regionalnoj razini Hrvatsku povezuje s Mađarskom i Slovenijom, a na europskoj prolazi od Španjolske do Ukrajine, povezujući južnu i istočnu Europu.
EK priprema pitanje za Vladu
Stoga je ključno da se u Hrvatskoj do 2030. sagrade, ne samo pruge Dugo Selo – Križevci i Križevci –Koprivnica, za koje smo već dobili i alocirali sredstva, nego i dugo očekivana i nikad realizirana nizinska pruga Rijeka – Zagreb. Osim toga, do 2030. teretni vlakovi u Hrvatskoj morat će voziti minimalno 100 kilometara na sat. Mogu li hrvatski javni natječaji sve to podnijeti?
Za trasu Dugo Selo – Križevci već smo iz kohezijskih fondova dobili 85 posto nepovratnih sredstava u iznosu od 145 milijuna eura, u programskom razdoblju 2014. – 2020., a ostali će projekti ući u novo programsko razdoblje. Iako su radovi na pruzi Dugo Selo – Križevci započeli još 2016., već sad kasnimo s realizacijom oko godinu dana (projekt je zapeo na javnom natječaju, a potom je podizvođač, Hidroelektra, otišao u stečaj). Za prugu Križevci – Koprivnica već smo ugovorili 241 milijuna eura, natječaj za izvođača je otvoren do travnja, a do ljeta Europska komisija očekuje da imamo ishođene sve dozvole i potpisane ugovore s izvođačima. Međutim, poznavatelji prilika smatraju da to nećemo uspjeti, s obzirom na dugačke zakonske procedure koje cijeli projekt mora proći. U travnju bi trebalo biti otvaranje ponuda, nakon čega slijedi dugačak proces odabira izvođača, koji traje čak 120 dana. Ako još uključimo i žalbe, kojih uvijek ima na našim natječajima, teško ćemo ‘uloviti‘ zadani rok.
Maja Bakran-Marčić, zamjenica glavnog ravnatelja Opće uprave za promet Europske komisije, ujedno i druga najviše pozicionirana hrvatska predstavnica u Europskoj komisiji nakon Nevena Mimice, najavila je da će uskoro kontaktirati hrvatsku vladu da vidi zbog čega se investicije tako sporo odvijaju.
– U odnosu na 2013. Hrvatska ima na raspolaganju deset puta više sredstava iz fondova EU. Međutim, ono što nedostaje u hrvatskom željezničkom sektoru kvalitetni su projekti i know-how kakav postoji u cestovnom prijevozu. Zato smo spori. Neke zemlje ubrzale su svoj uspjeh tek kad su izgubile novac. No, na žalost, od tih zemalja nismo ništa naučili – zaključila je Bakran-Marčić.
Hrvatska na zadnjemu mjestu
U INEA-i, izvršnoj agenciji za inovacije i mreže koja zapravo operativno prati provedbu prometnih projekata financiranih iz fondova EU, potvrdili su da kasnimo s projektima te rekli da su u kontaktu s hrvatskom vladom. Andreas Boschen, rukovoditelj Ureda INEA-e, na pitanje može li Hrvatska izgubiti 241 milijun eura ako ne izabere izvođača u roku, rekao je da njegova institucija nije tu da uzima novac nego da pomogne da se projekt realizira.
– Ako ne uspijete dobiti novac za taj projekt, preusmjerit će se na neki drugi – izjavio je Boschen. Novinarima se obratio i Enrico Brivio, glasnogovornik Europske komisije za transport, predstavljajući tzv. scoreboard Europske komisije u području transporta, na kojem je Hrvatska na zadnjem mjestu zahvaljujući slaboj sigurnosti prometa, sporom razvoju željeznice i lošoj prekograničnoj povezanosti.