Mnogo se ovih dana govori o tome koliki su javni troškovi boravka turista u Hrvatskoj. Autoceste se održavaju iz cijene goriva, kao i iz redovnog ljetnog poskupljenja cestarine. Komunalni trošak za čišćenje ulica i trgova, svaki grad snosi ponaosob, već s obzirom na posjećenost i dobit koju utrži od npr. boravišne pristojbe. Velika stavka je sigurnosni i zdravstveni teret.
Bolničke i slične medicinske usluge naknadno se kompenziraju između država, što je podrobno regulirano unutar Europske unije, te s obzirom na tzv. neodgodivu zdravstvenu zaštitu, piše Deutsche Welle.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, prošle je godine takvu pomoć u RH koristilo oko 120 tisuća turista iz drugih zemalja EU-a, a najviše iz Njemačke, Austije i Slovenije. Ukupni trošak koji su prouzročili dosegnuo je približno 14,5 milijuna eura. Sav iznos vjerojatno još nije naplaćen, budući da je za tu obavezu propisan rok od 18 mjeseci. Za usporedbu, 2017. je oko 14.700 hrvatskih državljana koristilo isto pravo u drugim članicama EU-a, najviše u Njemačkoj i Austriji, u vrijednosti od 8,7 milijuna eura.
Hrvatska je izrazito turistička zemlja i ekonomija, pa je i za njezinu dobrobit od izuzetnog značaja da u svijetu bude percipirana kao sigurna destinacija.
- Sigurnost je jedna od naših najvažnijih konkurentskih prednosti, a sigurnost turista te kvaliteta i dostupnost zdravstvene skrbi su važni faktori ukupnog zadovoljstva turista. Prema rezultatima istraživanja TOMAS za ljeto 2017. godine, osobna sigurnost je među najbolje ocijenjenim elementima naše ponude, dok TTCI indeks Svjetskog ekonomskog foruma pokazuje da faktori zdravlja i sigurnosti turista značajno podižu konkurentnost RH na tržištu, kaže Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam u Zagrebu.
>>>U 20 godina udeseterostručen broj HGSS-ovih akcija spašavanja
Kad je riječ o zdravlju i sigurnosti turista, Krešić smatra da trošak pružanja zdravstvenih usluga i usluga spašavanja ne bi trebao biti jedini kriterij za procjenu je li pružanje tih usluga opravdano.