„Spasite nas domaćeg protekcionizma, a lako ćemo se snaći na stranim tržištima“ - zaključak je prvog dijela Liderove konferencije Pametni znaju čemu služi izvoz, čija glavna tema su bile moguće opasnosti globalnog protekcionizma za hrvatske izvoznike. Naime, od svih izvoznika koji su činili više od polovine sudionika konferencije, samo dvojica su podigli ruke na pitanje Miodraga Šajatovića, glavnog urednika Lidera: „Osjećate li globalni protekcionizam u vašem poslovanju?“
>>> Započela 4. Liderova konferencija o izvozu
Na okruglom stolu Opasnost od povratka globalnog protekcionizma – iskustva hrvatskih izvoznika, izvoznici su se radije orijentirali na nacionalne prepreke u poslovanju. Denis Nemčević iz Spider grupe istaknuo je dva ključna utega za razvoj gospodarstva u Hrvatskoj, a to su složen i nestabilan porezni sustav i skupi državni aparat koji rezultira većom cijenom kapitala na tržištu. Sanja Biočić iz AD Plastika, tvrtke sa 30-ogodišnjim iskustvom u automobilskoj industriji rekla je da u svom poslovanju ne osjeća globalno protekcionističke mjere, ali zato primjećuje poticajne mjere država u zapadnoj Europi.
- Naši rizici vezani su više za za globalne prijetnje poput terorizma ili pak kibernetičkih napada, zbog kojih smo morali zaustaviti proizvodnju jer je jedan naš kupac bio žrtvom nedavnih napada – istaknula je Biočić. Darko Šket iz tvrtke Keramika Modus izjavio je da je njegovoj tvrtki lakše prodati keramičke pločice u Libiji, Maroku i na svim drugim izvoznim tržištima, nego u Hrvatskoj. – U pitanju nisu samo administrativne barijere već i sklonost domaćih veleprodajnih lanaca da kupuju na talijanskom i španjolskom tržištu. Njihove tvrtke mogu čekati naplatu i do 180 dana – istaknuo je Šket.
Đuro Njavro iz ZŠEM-a poistovjetio je globalni protekcionizam s pojavom Donalda Trumpa koji je postao njegov simbol u smislu ekonomske politike. – Kada je Ronald Regan bio na vlasti imao je iste ideje kao Trump. Razlika je u tome što danas živimo u svijetu koji je povezaniji bolje nego ikad zahvaljujući tehnologiji i danas niti jedna zemlja ne može biti jedini igrač na tržištu. Trump je ponudio odgovore na neke američke probleme, a o tome hoće li ih riješiti vode se svjetske rasprave. Jedno je htjeti, a drugo svoje ideje realizirati u praksi – zaključio je Njavro.
„Zemlje sa protekcionističkim mjerama žive u strahu“
U svom samostalnom izlaganju Arnaldo Abruzzini, direktor Eurochambersa, podsjetio je da se težnje čovječanstva nisu mijenjale tisućama godina. Da su proizvodnja, migracije i trgovina bili sastavni elementi razvoja civilizacije, sve dok se nije pojavila politika koja je ograničila slobodu kretanja ljudi, robe i usluga. Javio se protekcionizam kako bi politike zaštitile nacionalne interese unutar granica. – Da imam priliku biti na vlasti samo jedan dan, zamijenio bih diplomatske stručnjake koji rade u svjetskim ambasadama, sa stručnjacima u biznisu. Zemlje EU imaju ogroman broj ambasada i predstavništva diljem svijeta, a njihova korist za poslovnu zajednicu je nikakva. Nova diplomacija mora usko biti vezana za novu ekonomiju. Izvoz je vrh ledenjaka koji se sastoji od elemenata poput uvoza, investicija, migracija, inovacija i obrazovanja – zaključio je Abruzzini. Istaknuo je podatak da su trenutno na snazi u svijetu 372 protekcionističke mjere, a većina njih dolazi od zemalja u razvoju poput Kine, Indije i Brazila.
- Te zemlje nisu protekcionističke zato što bez njega u tim zemljama biznis ne bi funkcionirao. One to rade iz straha. A kad se čovjek boji, zatvara se. EU je sretna što je nositeljica svjetske trgovine. U posljednjih pet godina promet u europskoj trgovini iznosio je pet trilijuna eura i ono najvažnije, kreirala su se neka nova radna mjesta s i stvorili neki drugi poslovi. Europske institucije poduzimat će sve korake da podrže slobodu trgovine – zaključio je Abruzzini.