Sljedeći obrok s izmijenjenim genima koji pojedete vrlo vjerojatno neće biti GMO (genetski modificirani organizam), barem ne u tradicionalnom smislu. Umjesto GMO-a, geni će se uređivati metodom Crispr, novom tehnikom koja znanstvenicima omogućuje precizno modificiranje DNK-a, kako bi usjevi imali bolji okus, duži rok trajanja ili bolju sposobnost preživljavanja teške suše.
Američko ministarstvo za poljoprivredu dalo je zeleno svjetlo usjevima dobivenim korištenjem Crispra i time zaobišla stroge i dugotrajne regulatorne procese koji se tradicionalno nameću hrani proizvedenoj bilo kakvom biotehnologijom, kao što je GMO. U prošlotjednoj objavi američki ministar poljoprivrede Sonny Perdue izjavio je da resorno ministarstvo nema planova za reguliranje biljaka "koje bi inače mogle biti dobivene tradicionalnim tehnikama uzgoja".
>>>Europski parlament ustanovio poseban odbor za nadzor herbicida
To znači da su usjevi modificirani korištenjem Crispr dobili zeleno svjetlo kako bi se približili našim tanjurima, dok su tradicionalni GMO-i ostali na crvenom, podložni oštrim tradicionalnim nadzorom američkog ministarstva za poljoprivredu, prenosi Business Insider.
Crispr kao skalpel, a GMO nož za mazanje
Razlika se svodi na metodu modificiranja gena. Slikovito rečeno, GMO po genomu mlati tupom oštricom, Crispr zabada i reže kirurški precizno. Kao gotov proizvod, komušina kukuruza načinjenog korištenjem Crispra ne razlikuje se od komušine kukuruza dobivenog tradicionalnim uzgojem. Nasuprot tome, GMO kukuruz obično uključuje i komadić DNK iz drugog živog bića, kao što su primjerice bakterije, što znači da se konačni proizvod vodi kao genetski modificiran.
>>>Američke žrtve karcinoma upozoravaju Europljane na Monsanto
Kod usjeva dobivenih metodom Crispr, znanstvenici mogu napraviti pedantan rez u genomu koji je precizan do te mjere se promijeni samo jedan od nukleotida označenih slovima A, G, C i T.
- Promjena iz G u A jako se razlikuje od uvođenja gena iz bakterija u biljku, izjavio je Harvardov genetičar George Church za Business Insider u rujnu 2016. kada je počela rasprava o zakonu.
>>>Ljevica i desnica zdušno i oštro protiv uzgoja GMO-a u Hrvatskoj
Nije iznenađenje, dakle, da je nekoliko tvrtki već posegnulo za Crisprom. Među njima se nalaze male tvrtke kao što su Synthego, starup iz Silicijske doline koji ima za cilj povećati pristup Crispru, ali i poljoprivredni divovi kao što su Monsanto i DuPont Pioneer, koji planiraju koristiti ovu tehniku kako bi dobili što robusnije usjeve. Prehrambene tvrtke poput Marsa, istražuju načine korištenja Crispra kako bi zaštitile robu široke potrošnje poput čokolade od napada globalnog zatopljenja na okoliš.
>>>Jedini hrvatski ‘GMO free’ proizvođač Fanon ulaže 29 milijuna kuna u ratarstvo
Ono što je najvažnije, međutim, jest rad koji znanstvenici obavljaju na potencijalnim primjenama Crispra kojim bi potpomogli prehraniti rastuću populaciju planeta sa sve manje i manje obradivih površina.
U Kini istraživači eksperimentiraju s Crisprom u pokušaju da stvore krave koje su bolje zaštićene od tuberkuloze, kronične bakterijske bolesti koja se može proširiti i na ljude.
>>>Budućnost je ‘100 posto meso s 0 posto životinjskog porijekla’
Švedski znanstvenik Stefan Jansson, botaničar na Sveučilištu Umea, eksperimentirao je s Crisprom kako bi što bolje zaštitio povrće od nametnika. Prije nekoliko godina, Jansson je napravio prvi Crisprov obrok s keljom koji je uzgojio u vlastitom dvorištu. Jansson je Business Insideru rekao da je Crispr time imao svoju premijeru u budućnosti hrane i dodao kako više ne govorimo o budućnosti, nego o sadašnjosti.