EU je upravo napravila korak prema deregulaciji novih genomskih tehnika koje se koriste za poboljšanje poljoprivrednih kultura
Upotreba genetski modificiranih organizama (GMO) u poljoprivredi započela je krajem 20. stoljeća, kada su geni iz različitih vrsta uvedeni u sjemenje kako bi se stvorile otpornije biljne sorte i povećala produktivnost. No, zbog zabrinutosti oko sigurnosti hrane, okoliša i monopola nad sjemenjem, Europska unija je prije dvadesetak godina uvela stroga pravila za autorizaciju, označavanje i procjenu rizika GMO-a. Sada se ta pravila dovode u pitanje novim genskim tehnikama.
Za razliku od klasičnih GMO-a, nove genske tehnike (NGT) omogućuju precizne promjene unutar vlastitog genoma biljke, bez uvođenja gena iz drugih organizama. Najpoznatija metoda je CRISPR-Cas, koja omogućuje ciljano mijenjanje gena kako bi se poboljšale određene osobine biljaka, poput otpornosti na sušu, bolesti ili smanjene potrebe za pesticidima.
Nove metode – isti rizici
Europska komisija sada predlaže stvaranje dviju kategorija: jedna za proizvode dobivene ovim novim tehnikama, a druga za klasične GMO-e koji će i dalje podlijegati strogim pravilima. No, kritičari upozoravaju da ove nove metode nose slične rizike kao i klasični GMO-i, s nepredvidivim posljedicama po okoliš.
Kontroverza se ponovno rasplamsava jer su ovog mjeseca vlade 27 članica EU postigle dogovor o prijedlogu. Ministri sada moraju postići kompromis s Europskim parlamentom, koji ima drugačiji stav o osjetljivim pitanjima poput patenata i označavanja GMO proizvoda. Europska javnost ostaje podijeljena – dok neki smatraju da bi nova tehnologija mogla donijeti revoluciju u poljoprivredi, drugi su skeptični prema mogućim dugoročnim posljedicama.
Stručnjaci za biotehnologiju tvrde da će ove biljne sorte biti otpornije na sušu, štetočine te da će zahtijevati manje gnojiva. Također se cilja na zdravstvena poboljšanja, poput proizvodnje žitarica s niskim udjelom glutena. Inače, osjetljivost na gluten se zove celijakija i pogađa otprilike 1 posto svjetske populacije, što znači da je stvarno rijetka bolest, ali to ne sprječava ‘stručnjake‘ da nam i to prodaju ‘pod bubrege‘ i da industrija okreće ogromne svote novaca na bezglutenskim proizvodima‘.
Kritičari pak upozoravaju na rizike poput mogućeg narušavanja populacija oprašivača, kontaminaciju organskih poljoprivrednih proizvoda, smanjenu dostupnost sjemena za male poljoprivrednike i nepredvidive posljedice na ljudsko zdravlje. Poseban izazov predstavlja transparentnost u označavanju takvih proizvoda, jer potrošači žele jasno znati što kupuju i konzumiraju.
SAD i Kina prednjače
Dok se Europa dvoumi, druge velike poljoprivredne sile već koriste nove tehnologije. Sjedinjene Američke Države i Kina aktivno razvijaju i komercijaliziraju usjeve dobivene pomoću NGT-a, bez strogih regulatornih prepreka. Ova razlika u pristupu mogla bi dugoročno utjecati na konkurentnost europske poljoprivrede, jer poljoprivrednici u EU-u riskiraju tehnološki zaostatak u usporedbi s globalnim konkurentima, ali i bolju i zdraviju hranu, pa i o tome treba dobro promisliti.
Europsko vijeće bilo je podijeljeno oko toga treba li dopustiti patente, uzimajući u obzir argumente da bi oni mogli ograničiti izbor poljoprivrednika i stvoriti monopole. Nakon gotovo godinu dana rasprava odlučeno je da se patenti dopuste, uz posebne uvjete izvještavanja.
Europski parlament pak zauzima suprotan stav i zagovara potpunu zabranu novih NGT patenata.
- Ako nekoliko velikih međunarodnih agro-kemijskih kompanija stekne monopol nad sjemenjem, poljoprivrednici će plaćati više, neće imati izbora, a štoviše, izgubit ćemo mogućnost otvorene inovacije u razvoju sorti - rekao je Christophe Clergeau, francuski zastupnik iz redova socijaldemokrata.
Malo je država članica pokazalo interes za uzgoj genetski modificiranih kultura, s izuzetkom Španjolske. U mnogim zemljama ove tehnike su čak i zabranjene, budući da su vlade koristile pravo na izuzeće. No, ta opcija možda više neće biti dostupna za sve kategorije.
Prije desetak godina ovo pitanje postalo je politički osjetljivo i izazvalo je veliko protivljenje javnosti a Vlade su tada zahtijevale opciju izuzeća i to je mnogima odobreno. Sada, budući da će biljke iz nove kategorije biti uvelike ekvivalentne prirodnim biljkama, vlade će izgubiti mogućnost zabrane njihove sadnje.
Utjecaj na europsku poljoprivredu
Ako nova regulativa bude usvojena, mogla bi donijeti značajne promjene u poljoprivrednim praksama diljem Europe. Veliki poljoprivrednici bi mogli imati pristup ‘naprednijim sortama‘ koje su otpornije na ekstremne vremenske uvjete i zahtijevaju manje kemijskih sredstava dok s druge strane ostaje ključno pitanje manjih poljoprivrednika i njihove mogućnosti borbe s velikim korporacijama koje dominiraju tržištem kao i sigurnosti i zdravlja tih novih NGT poljoprivrednih proizvoda. Hoće li dugoročno učinci novih genomskih tehnika biti pozitivni ili negativni za okoliš i zdravlje ljudi, tek će pokazati znanstvena istraživanja i iskustva drugih tržišta, ali za to treba ipak proći neko određeno vrijeme.
Zastupnik Clergeau naglašava da smo ‘tek smo na početku ove tehnologije‘ te upozorava kako EU mora biti iznimno oprezna jer ‘kad interveniramo u prirodu, pokrećemo niz promjena koje mogu predstavljati opasnost za bioraznolikost.‘