Glavni panel konferencije Tri godine u EU: Rast i zaposlenost kroz politike EU, koju su zajedno organizirali Lider i konzultantska tvrtka PwC, moderator i glavni i odgovorni urednik Miodrag Šajatović započeo je opservacijom kako mnogi u Hrvatskoj nisu niti primijetili da je prošlo tri godine od ulaska Hrvatske u EU.
Voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević odbacio je sugestiju moderatora da se Komisija služi svojevrsnom državnom intervencijom u poticanju rasta i zaposlenosti. Napomenuo je kako Komisija ima 275 različitih radnih skupina u kojima sudjeluje i Hrvatska, pa su politike EU rezultat dogovora svih država članica. Složio se da je prenormiranost problem u EU, zbog čega je Komisija i pokrenula program REFIT u svrhu smanjenja birokratskog tereta ekonomiji.
Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić priznao je kako je sustav povlačenja sredstava iz fondova EU još uvijek prekompliciran i spor, no nedavno poduzetim mjerama poboljšana je koordinacija između različitih ministarstava, vjeruje, a njegovo ministarstvo pozicionirano u središte realiziranja natječaja za sredstva EU. Ukidanjem posredničkih tijela i uspostavljanjem tzv. single pota (koji će sredstva usmjeravati onima koji ih uspješnije povlače, uzimati onima koji su neučinkoviti) sustav bi kroz nekoliko mjeseci trebao bolje funkcionirati. Zamjenik ministra gospodarstva Ivan Sertić naglasio je kako privatni sektor nije dovoljno konkurentan, na čemu njegovo ministarstvo radi, a strategije Komisije prilagođava se hrvatskim prioritetima i posebnostima.
Pad plasmana Europske investicijske banke u Hrvatskoj, voditelj ureda Anton Kovačev objasnio je fokusom poduzetnika na bespovratna sredstva, tek onda na druge oblike financiranja. Kao investicijske prioritete EIB-a naveo je inovacije, poboljšanje proizvodnje i projekte usmjerene na održivost. Glavna je prepreka većim ulaganjima, prema njemu, izostanak strukturnih reformi, odnosno pravne zaštite, jednostavnosti birokracije i pravila te troškovna neizvjesnost i neisplativost. Junckerov plan, ustvrdio je, kao da je skrojen za Hrvatsku jer smjera potaknuti strukturne reforme.
Za razliku od EIB-a, Europska banka za obnovu i razvoj već je nadmašila plasmane u prošloj godini, rekla je Vedrana Jelušić Kašić, direktorica za Hrvatsku i Sloveniju. Od ukupno 3,5 milijarde kredita, u posljednje tri odobreno je preko milijardu, uglavnom privatnom sektoru. EBRD, pak, interesiraju energetska učinkovitost, poljoprivreda i komunalna infrastruktura.
Izvršna direktorica PwC-a za srednju i istočnu Europu Olga Grygier-Siddons nedvosmisleno je utvrdila kako ulazak u EU značajno pomaže razvoju države. Privlačenje izravnih stranih ulaganja, fondovi EU, reforme koje su uvjetovane iz EU i drugi faktori pomogli su smanjiti jaz ‘novih članica‘ prema razvijenima znatno brže. Naglasila je kako nakon jačanja povezanosti istoka Europe sa zapadom, treba poraditi na vezama sjevera i juga, čemu strategija ‘uspravnice‘ treba pomoći.