- Mnogi su navikli da im na građevinama rade stranci iz susjednih zemalja - Srbije, BiH, Albanije ili s Kosova. No od nedavno sve ih je više iz nešto ‘egzotičnijih destinacija‘ – poput Ukrajine, Filipina, Kine, a spominje se i Iran – komentirao je Filip Višić, mladić koji provodi projekt ‘Moja kuća‘ gdje svi zainteresirani na blogu Moja kuća mogu pratiti što sve jedna obitelj mora napraviti i da bi došla do vlastitog krova nad glavom.
Filip već osam mjeseci radi na kući i ona je sada ‘pod krovom‘, ali kroz osam mjeseci svjedočio je mnogim zavrzlamama i problemima s radnom snagom u građevini, te je iz prve ruke vidio kako funkcionira uvozna radna snaga koja ne dolazi s područja Balkana.
- Ono što sam prvo uočio na gradnji moje kuće jesu brojne jezične i kulturološke barijere koje ti radnici imaju spram međusobno, ali i spram radnih zadataka – često ignoriraju svoje šefove, rade po svome, komuniciraju i komentiraju radne zadatke na svojim jezicima, te je teško uhvatiti radni ritam, organizaciju i prije svega kvalitetu radova – kaže Višić.
Dodaje kako se problemi javljaju između samih nacionalnih skupina koje se međusobno ignoriraju ili sabotiraju, bilo zbog nacionalne netrpeljivosti ili nacionalnih razlika.
[caption id="attachment_387304" align="alignright" width="362"]
Obitelj Višić na početku gradnje kuće[/caption]
- Ponekad mi se čini da naša građevinska avantura izgleda više kao UN-ova godišnja skupština zbog brojnih nacija majstora koji u tom projektu sudjeluju, jezika koji se čuju na gradilištu, ali i radnih navika koje pokazuju - komentira vlasnik bloga ‘Moja kuća‘.
Iskorišteno 43 posto kvota
Kako kaže Višić, njegovo gradilište izgleda kao skupština UN-a, a to je zbog velikog nedostatka domaćih radnika, posebno u građevini. Radi takvog stanja, Vlada RH je za ovu godinu poslodavcima odobrila rekordnu kvotu dozvola za zapošljavanje stranaca, a do početka svibnja iskorišteno je gotovo 43 posto kvote.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) početkom ovog mjeseca bilo je 28.537 neiskorištenih radnih dozvola, dok je 6.912 stranih radnika bilo u postupku odobravanja dozvole za rad u Hrvatskoj. U graditeljstvu je predviđen i najsnažniji uvoz radne snage (17. 800 radnika) pa ne čudi da je do sada u toj djelatnosti odobreno i najviše radnih dozvola – više od 13 tisuća ako se uključe i zahtjevi koji su postupku. Monteri, pomoćni građevinski radnici, zidari, armirači, elektroinstalateri, keramičari, fasaderi najtraženija su radna snaga u graditeljstvu.
No, kako kaže Višić, gledajući izgradnju vlastite kuće uočio je veliki nedostatak kvalitetne radne snage, a ‘rupe‘ koje popunjavaju strani radnici dovode do ‘rupa‘ u komunikaciji, pa i radnim navikama što ostavlja traga na kvaliteti radova.
Dodamo li tome da je Vlada najavila potpuno ukidanje kvota te liberalizaciju uvoza radne snage, ovaki i slični problemi bi se mogli nastaviti.