Globalni igrači u konzultantskom i business intelligence području, Mazars i Mergermarket, izdali su ovog mjeseca stručnu publikaciju ‘Inbound M&A report 2018/2019‘, u kojem su navedene sve prošlogodišnje aktivnosti preuzimanja i spajanja u Središnjoj i Istočnoj Europi (CEE regiji), kao i uvid u izazove i prilike u narednim mjesecima.
U usporedbi s drugim tržištima u razvoju diljem svijeta, CEE regija se pokazala stabilnom za internacionalna ulaganja. Hrvatska se u izvještaju spominje u sklopu Adria regije, u koju spadaju zemlje u našem okruženju. U posebnom dijelu kojeg smo dobili na uvid, a tiče se samo Hrvatske, navedene su sve pojedinačne transakcije, čija je vrijednost prošle godine premašivala pet milijuna eura.
[caption id="attachment_386124" align="alignright" width="350"]
Andrija Garofulić[/caption]
Analizirajući hrvatsko tržište, analitičari, na čelu s Andrijom Garofulićem, partnerom u Mazarsu koji je zadužen za Adria regiju, kažu da investicijske aktivnosti u Hrvatskoj pokazuju ohrabrujući rast, najviše zahvaljujući ulaganjima privatnog sektora, nižim troškovima financiranja, bržoj apsorpciji sredstava iz EU fondova i građevinskim aktivnostima u turizmu te na Pelješkom mostu.
Konkretno, u prošloj godini u Hrvatskoj je realizirano ukupno 22 M&A transakcije, što je povećanje od skoro 70 posto u odnosu na 2017., kad je tih transakcija bilo 13. Iako nisu sve javno objavile podatke o vrijednostima tih transakcija, prema dostupnim podacima Mazars je izračunao kako je vrijednost njih šest lani iznosila 307 milijuna eura, dok je u 2017. vrijednost sedam transakcija iznosila 358 milijuna eura.
U izvještaju je navedena transakcija u kompaniji Rimac Automobili, u kojoj je Camel grupa preuzela 19 posto Rimčevog biznisa za 30 milijuna eura, kasnije je Porsche preuzeo 10 posto udjela, i ušao je Hyundai, nakon čega je Mati Rimcu ostalo manje od 50 posto udjela.
Mazars dalje spominje preuzimanje Pan Peka i Studenca od strane poljskog fonda, prodaju udjela Viktora Lenaca Palumbo grupi za 16 milijuna eura, Elektrometala Gradskoj Plinari Zagreb za šest milijuna eura.
Najviše M&A aktivnosti lani se u Hrvatskoj realiziralo u turističkoj industriji, koju je Mazars proglasio i nositeljem gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj. Među najvećim akvizicijama tu su preuzimanje HUP-a Zagreb od strane Adris grupe, ulazak mirovinskih fondova Erste plavi i PBZ CO u Jadran Crikvenicu (za 27 milijuna eura) te Valamarovo preuzimanje Hotela Makarska, zajedno sa fondom Allianz ZB, za 23 milijuna eura. Spominje se i CERP-ova prodaja Cluba Adriatic poljskom investitoru, Immo Investu za sedam milijuna eura.
Prema Mergermarketovoj bazi podataka, najviše se akviziralo kompanija iz turističkog, proizvodnog, industrijskog sektora te u maloprodaji. Iako se na prvu možda čini da uglavnom stranci preuzimaju domaće kompanije, prema Mazarsovu izvještaju, od 22 akvizicije, čak u njih devet investitori su hrvatske kompanije, dvije su švicarske i dvije poljske (ostale su po jedan investitor iz svake zemlje).
Izvještaj se osvrnuo i na sektor malog i srednjeg poduzetništva, kao relevantnog čimbenika hrvatskog gospodarstva jer zapošljava 68 posto ukupne radne snage i ostvaruje 52 posto ukupnih poslovnih prihoda u Hrvatskoj.
– Prema istraživanju Business Transfer Barometer, 31 posto vlasnika SME biznisa u Hrvatskoj ima preko 55 godina i suočavaju se s velikim izazovima prijenosa vlasništva, a većina ih nije dovoljno informirana niti pripremljena. Predviđanja kažu da će se od 25 do 40 posto svih tvrtki u Europskoj uniji u sljedećih deset godina suočiti s transferima vlasništva – stoji u izvještaju.
Business Transfer Barometer pozvao se i na CEPOR-ovo istraživanje iz 2015., u kojem stoji da su slabe točke spajanja i akvizicija u Hrvatskoj nepostojanje političkog fokusa na to pitanje, ograničeni financijski instrumenti za lakše transfere, slaba svjesnost o kompleksnosti takvih procesa, netransparentno tržište prodaje i kupnje biznisa te kompleksna porezna politika prema obiteljskim tvrtkama.
Uz to, stoji u izvještaju, u Hrvatskoj nedostaje institucionalne potpore poduzetništvu. Većina institucija nije još prepoznala izazove poslovnih transfera kao značajnog faktora malog poduzetništva. Unatoč svim izazovima hrvatska poslovna scena trebala bi se, stoji u preporukama, otvoriti potencijalnim investitorima, a jedan od sektora koji bi mogao biti posebno značajan za konsolidaciju i transfere vlasništva je trgovina koja je fragmentirana između nekoliko većih igrača i kako kaže Mazars, ona bi mogla biti sljedeća meta u budućoj konsolidaciji tržišta.
Mazars je izdvojio i 536 kompanija koje će ove godine u CEE regiji biti na prodaju, detaljno razrađenih po sektorima. Kompletni izvještaj dostupan je online.
Ukupna vrijednost 701 realizirane M&A transakcije u CEE regiji u 2018. god. iznosila je 46,9 milijardu eura (podaci o transakcijama većim od 5 milijuna eura). Tijekom 2018. godine novac je dolazio u veći dio CEE regije, što potvrđuje udvostručenje iznosa transakcija koji dolaze izvan regije na približno 27 milijardi eura. Evidentni su izvrsni rezultati i atraktivnost M&A tržišta u regiji, posebice u zemljama kao što su Austrija, Poljska, Češka, Rumunjska, Mađarska, Slovačka te Adria regija, a Rusija i dalje ostaje najveće M&A tržište, usprkos geopolitičkim sankcijama. Stabilnost M&A tržišta CEE regije još je izraženija kada se usporedi s drugim tržištima u razvoju kao što su Afrika, Latinska Amerika i Jugoistična Azija, koji na godišnjoj razini imaju pad vrijednosti transakcija veći od 20 posto. Istovremeno je vrijednost M&A transakcija u CEE regiji relativno stabilna, s padom od tek jedan posto.