Čudna je neka ova 2017. I meteorološki i poslovno-ekonomski. Činilo se da će godina biti sušna i vruća, a, evo, gotovo mjesec dana kišovita je i hladna. Kad je o ekonomiji riječ, početak godine bio je takav da su neki nesmotreni kolumnisti (nezgodno mi je priznati da se to odnosi na autora ovih redaka) pisali kako je sve postalo dosadno. A onda je ‘grunulo‘ s Agrokorom pa se na to nadovezao burni raskid HDZ-a i Mosta.
Usprkos slomu najvećega poslovnog sustava u zemlji i raspadu vladajuće političke koalicije ozračje je i dalje nejasno. Maglovito. Nepredvidljivo. Istodobno stižu uznemirujući i ohrabrujući signali. I teško je prognozirati u kojem će smjeru do kraja godine Hrvatska i njezina ekonomija.
Uspješne bankovne referentice
Prije dvije godine mi u Lideru bili smo prilično sigurni da je recesija napokon završila. Objavili smo i uvodni članak u kojemu smo pobrojili niz mikrosignala da stvari napokon idu u smjeru rasta BDP-a. Od većeg broja oglasa za radna mjesta na portalu Moj posao, većih proračuna za marketinške kampanje, rasta prodaje novih stanova i automobila do bizarnih, ali prema američkim iskustvima važnih signala kao što je povećana prodaja muških gaća.
Iz realnog sektora stiže mnogo dobrih vijesti. Tržište kapitala živo je kao rijetko kada. Izvoz raste... Istodobno su politički potresi i Agrokorov slom velika prijetnja. Rezultat? Krajnje neizvjestan.
Dvije godine poslije, sredinom 2017., signali su i statistički mjerljivi: od rasta BDP-a, osobne potrošnje, investicija do dvoznamenikastih stopa rasta robnog izvoza. Za razliku od nekoliko prethodnika sadašnji šef statistke Marko Krištof može se nadati ostanku na tome mjestu. Neki prijašnji političari znali su mijenjati statističare kad podaci nisu bili dobri...
Signala da se ekonomija i dalje zagrijava ima i na operativnim razinama. Pa se tako može čuti kako se referentice za kreditiranje stanovništva u bankama na popodnevnoj kavi hvale da su mjesečnu kvotu plasiranja bezgotovinskih kredita građanima ispunile deset dana prije roka; iznajmljivači apartmana i hotelijeri na Jadranu potiho razmjenjuju dobre vijesti o sezoni...
Mora se uočiti i živost na tržištu kapitala. Mađarska OTP banka i službeno je preuzela Splitsku banku. Uz najavu još poneke akvizicije u Hrvatskoj. Za Remontno brodogradilište Šibenik postoji ozbiljan strani kupac. Za odavno posrnulu Jadransku banku javila su se već četiri potencijalna preuzimatelja. Đuro Đaković Grupa mogla bi ovih dana dokapitalizacijom doći do znatnih sredstava za razvojni skok. Hrvatski Telekom predstavio je svoju digitalnu transformaciju za koju će se utrošiti 710 milijuna kuna. Končar D&ST postao je 74-postotni vlasnik poljske tvrtke za proizvodnju transformatora...
Sudar ciklone i anticiklone
Možda je najbliže istini procjena da u krizi očvrsnuli zdraviji dio realnog sektora iskorištava povoljne međunarodne ekonomske okolnosti i izvozom gura BDP prema gore. Ali da se istodobno, prije svega zbog nesposobnosti političara da iznjedre kvalitetnu strategiju razvoja zemlje i na njoj temeljenu održivu političku većinu u Saboru, propušta rijetka prilika da se iskoristi što su se ‘ poklopile zvijezde‘. Jedan je od sudionika ovotjednoga predstavljanja ‘Lider investa‘ (izvora najboljih proizvodnih investicija) u Slavonskome Brodu na pitanje što bi najbolje poboljšalo investicijsku klimu odgovorio: ‘Treba uvažavati faktor vrijeme.‘
Zbog političara Hrvatska još jedanput propušta priliku kapitalizirati to što su se na globalnom planu ‘poklopile zvijezde‘. Umjesto rasta od pet posto Vlada prognozira usporavanje na 2,5 posto 2020.
I, zaista, dok su političari zaokupljeni međusobnim smjenjivanjima, preletačima iz stranke u stranku da bi se u Saboru skupilo 76 ruku, nepovratno prolaze tjedni i mjeseci u kojima se trebalo provesti reforme koje bi pomogle probuđenom biznisu da stope rasta napokon krenu prema četiri ili pet posto. Umjesto toga planira se usporavanje na 2,5 posto 2020. Mudro je pogledati kojom se brzinom razvijaju drugi iz naše lige. Nažalost, pokazatelji konkurentnosti nedvosmisleno pokazuju da tu gubimo utakmicu.
Faktor vrijeme političarima nije važan. Pa trenutačno državni administrativni aparat, uz časne iznimke, radi ‘u leru‘. Pitate li zaposlene po ministarstvima, većina će reći da se zapravo ništa novo ne radi. Ljudi se bave čekanjem. Da prođu lokalni izbori, da se vidi hoće li premijer Andrej Plenković sklepati koliko-toliko održivu većinu i hoće li izvanredni upravitelj Agrokora Ante Ramljak dobiti od nekoga kredit od 400 milijuna kuna kako bi tvrtka izdržala do kraja 2017.
Možda je u ovome neobičnom času najbolje završiti prognozom da će se do sredine godine u političko-ekonomskom prostoru sudariti anticiklona i ciklona. Pa koja bude jača...