Kuba i švicarski prehrambeni div Nestle u utorak su položili kamen temeljac za tvornicu kave i keksa u koju će uložiti 55 milijuna dolara. Tvornica će se graditi u poslovnoj razvojnoj zoni Mariel i najnovija je velika inozemna investicija na tom otoku, napominje Reuters.
Nescor je treće zajedničko ulaganje Kube i Nestlea, a odražava nastojanja predsjednika Raula Castra da privuče međunarodni kapital kako bi osuvremenio gospodarstvo i potaknuo rast.
Kuba je poslovnu zonu oko luke Mariel zapadno od Havane izgradila prije četiri godine, nudeći tvrtkama značajne porezne i carinske olakšice. Cilj je vlasti zamijeniti uvoz robom proizvedenom na Kubi, što je postalo još važnije u kontekstu smanjene pomoći iz Venezuele.
Pregovori s kubanskim partnerom Coralsom i vlastima Mariela trajali su samo 18 mjeseci, "rekordno kratko", naglasio je u intervjuu nakon ceremonije potpredsjednik Nestlea i čelnik Nestleova odjela za Sjevernu, Srednju i Južnu Ameriku Laurent Freixe.
Tvornica će početi s proizvodnjom krajem 2019. godine i u početnoj fazi proizvodit će proizvode od kave, a nešto kasnije i kekse i neke kulinarske specijalitete, objasnio je Freixe.
Nestle već izvozi robu na Kubu, a njezini postojeći zajednički projekti na tom otoku uključuju proizvodnju sladoleda i flaširanje vode i drugih pića.
Nescorovi proizvodi bit će namijenjeni kubanskom tržištu i turistima koji posjećuju Kubu, a kompanija bi u konačnici mogla i izvoziti kubansku kavu, rekao je Freixe. Nestle je u prošloj godini već izvozio kubansku kavu, pa i u Sjedinjene Države, u ograničenoj liniji Nespressovih kapsula "Cafecito de Cuba".
"Prodavale su se impresivnom brzinom", naglasio je Nestleov čelnik.
Prethodno će kompanija po njegovim riječima pomoći Kubi da poveća urod kave koji se neprekidno smanjuje od revolucije 1959, godine.
Nova tvornica mogla bi udvostručiti Nestleove prihode u zemlji u srednjoročnom razdoblju, u odnosu na sadašnjih 135 milijuna dolara, procjenjuje Freixe.
Do sada je Kuba odobrila 31 projekt za zonu oko Mariela, uključujući i devet projekata koji predviđaju suradnju s multinacionalnim kompanijama, priopćila je ravnateljica zone Ana Teresa Igarza. Interes je u međuvremenu splasnuo ali su oni koji ga i danas iskazuju ozbiljniji, istaknula je Igarza.