Nikolaus Franke: U 21. stoljeću najviše se cijeni sposobnost poduzetničkog razmišljanja i djelovanja

- Do 2001. godine u Beču nije bilo instituta ni bilo koje druge institucije koja bi se bavila poduzetništvom ili inovacijama, a to je začuđujuće s obzirom na to da je riječ o jednom o najvećih europskih sveučilišta, rekao je na početku ranojutarnjeg razgovora u kišnome Beču Nikolaus Franke, osnivač i direktor Instituta za poduzetništvo i inovacije na sveučilištu Vienna University of Economics and Business (WU).

Na bečkom sveučilištu je u tom razdoblju djelovalo 40-ak instituta, a nijedan se nije bavio poduzetnišvom i inovativnošću. Za razliku od kontinentalne Europe gdje se može reći da je postojao nedostatak tradicije u tim područjima, Amerikanci su još sedamdesetih ustanovili da nisu velike kompanije te koje dugoročno zapošljavaju više ljudi te su na svojim sveučilištima ponudile brojne programe vezane uz poduzetništvo kako bi potaknule otvaranje što više novih firmi koje stvaraju nova radna mjesta, omogućuju gospodarski rast i doprinose blagostanju zemlje.

- Pokrenuvši institut za poduzetništvo i inovativnost suočio sam se sa skeptičnosti koja se javlja uvijek kada se kreće u nešto novo. Kolege su mi savjetovale da ostanem pritajen kako na sveučilištu ne bi primijetili da radim nešto što zapravo nitko ne želi. Unatoč tome, brzo smo rasli jer tu perspektivu nisu dijelili studenti koji su od prvog trenutka pokazali veliki interes za poduzetništvo, rekao je jedan od najvećih svjetskih stručnjaka na području poduzetništva i inovativnosti Nik Franke.

U 20. stoljeću najveće kvalitete na tržištu rada bile su znanje engleskog jezika i služenje računalom, a u 21. stoljeću to je sposobnost poduzetničkog razmišljanja i djelovanja, kaže Franke. Danas tvrtke, politika, javna administracija i sva područja gdje se može ostvariti karijera zahtijevaju od zaposlenika da budu sposobni samostalno započeti nove stvari, prihvatiti promjene i rizike te preuzeti odgovornost. Pritom je ključna promjena mentaliteta u kojem su uspješni samo oni koji ne griješe i buđenje poduzetničkog duha sklonog promjenama i izlaganju rizicima koje se može postići djelovanjem medija jer oni utječu na percepciju i stavove javnosti te obrazovanjem. Osim promjene u mentalitetu, obrazovanje priprema pojedince za uspješan rad u poduzetništvu, daje pristup znanstvenim spoznajama i pomaže im u  pokretanju startupa.

- Nije ni čudo što su inovacijski hotspotovi, inkubatori i centri uvijek u okruženju fakulteta, uzmimo za primjer Stanford i Silicijsku dolinu, navodi Franke te ističe kako je i na WU-u prije nešto više od godine dana otvoren centar za poduzetnišvo i inovacije koji njeguje poduzetnički mindset i nudi treninge, seminare, tečajeve i predavanja kako bi aktivno potaknuli studente da se uključe neovisno o tome imaju li svoju ideju koju žele realizirati.

- Ne morate biti student na sveučilištu da biste se uključili. Imamo mnogo znanstvenika i IT stručnjaka koji nemaju znanja o poslovanju i poduzetništvu zato šaljemo naše stručnjake na druga sveučilišta i organiziramo mnogo zabavnih događanja da ih privučemo. Na poslovnoj školi WU Executive Academy provodimo MBA programe s idejom osposobljavanja stručnjaka iz raznih područja da nadopune svoju stručnu naobrazbu praktičnim znanjima o vođenju biznisa i sami pokrenu svoj posao, rekao je Franke koji i sam drži predavanja te čini sve kako bi osposobio što više studenata i polaznika svojih programa da postanu konkurentniji na tržištu 21. stoljeća.

Profesor Franke ponosi se svojim studentima koji već godinama iskazuju veliki interes za upisivanje programa koje na WU Executive Academy nude. Dosad je na ovim programima diplomiralo više od 2 400 studenata, a Institut za poduzetništvo i inovativnost iza sebe ima više od 600 realiziranih međunarodnih projekata i startupova.

- Naši studenti jako su vidljivi na tržištu i ističu se po svojim uspjesima. Alumniji WU poslovne škole osnovali su više od 200 kompanija, pohvalio se profesor Franke. Među njima je i naše gore list Marijan Mumdziev, izvršni direktor tvrtke Amodo, koji je Global Executive MBA stekao 2011. godine, a tijekom školovanja bio je svrstan u 5% najuspješnijih studenata generacije.

[caption id="attachment_243025" align="alignright" width="156"] Marijan Mumdziev, CEO tvrtke Amodo[/caption]

- Program je nadmašio moja očekivanja koja su, s obzirom na to da sam se dosta informirao, bila visoka. Iskustvo ekonomskog usavršavanja donijelo mi je znanja koja svakodnevno primjenjujem. Karijera ne dolazi s titulom, ali znanje stečeno obrazovanjem jako mi je utjecalo na karijeru. Ono mi je omogućilo da ponudim usluge koje su na tržištu tražene. Upoznao sam ljude iz Hrvatske i svijeta, a s nekima ostvario i poslovnu suradnju, kazao nam je CEO tvrtke Amodo koja je jedan od najinovativnijih dobavljača tehnologije na području osiguranja.

Svojom diplomom iz marketinga i prodaje (jedan od smjerova Professional MBA programa) ponosi se i dvadesetosmogodišnji Igor Pejić koji je zahvaljujući želji za znanjem i usavršavanjem stekao vještine koje su mu osigurale mjesto marketinškog direktora u tvrtki Austria Card.

Trenutno se među studentima Global Executive MBA programa nalazi i Zvonimir Šimunović, direktor nabave neprehrane u Mercatoru, koji je želio proširiti svoju bazu poslovnih znanja.

- Program mi se svidio i zato što ću po njegovu završetku steći dva MBA stupnja - WU Executive Academy i University of Minnesota, rekao je Šimunović te dodao kako je prelaskom iz Konzuma u Mercator već imao prilike upotrijebiti znanja i alate koji se koriste prilikom akvizicija, a koje su učili na jednom od modula.

Važnost poduzetnosti i stjecanja poslovnih znanja spoznali su u cijeloj regiji. Alma Atić, platni asistent u OSCE-u, podrijetlom je iz BIH i pohađa program Upravljanja projektima. Razgovarali smo i sa Srđanom Drljačom koji je svoju MBA diplomu iz poslovne administracije i menadžementa stekao na WU i zahvaljujući njoj postao upravitelj u Uredu za upravljanje projektina u IRIS-u (Nokia).