Nizozemska, jedna od najbogatijih europskih zemalja, imat će od 1. siječnja 2018. godine 380 općina, osam općina manje nego ove godine, izvijestio je portal Index.hr. Dok ova zemlja, koja ima 17 milijuna stanovnika već godinama smanjuje broj jedinica lokalne samouprave, situacija u Hrvatskoj po tome pitanju potpuno je drugačija. Hrvatska ima oko četiri milijuna stanovnika, 428 općina, 127 gradova i 20 županija te nema u planu racionalizaciju u tome smislu. Općine u Hrvatskoj prosječno imaju oko šest tisuća stanovnika, dok nizozemske općine u prosjeku imaju 45 tisuća stanovnika.
>>>IJF: Najveća državna poduzeća od 2008. do 2016. zabilježila neto gubitak od 16,8 milijardi kuna
Još prije pet godina, istraživanje Ekonomskog instituta sugeriralo je da bi trebalo ukinuti 250 općina i 77 gradova s obzirom na činjenicu da veliki broj općina i gradova ovisi o pomoći države. Isto tako, više od polovice općina i gradova u Hrvatskoj čak 50 posto proračuna troši na plaće, a ne na pružanje usluga građanima. Čak 30 do 90 posto iznosa proračuna neke lokalne jedinice dobivaju od države.
Već godinama stručnjaci predlažu smanjenje broja jedinica lokalne samouprave jer je sustav lokalne samouprave kao takav neodrživ, no pokazalo se da politička struktura ne želi takve reforme jer treba negdje i postaviti svoje ljude.
>>>Status potpomognutog područja dobilo još 40 jedinica lokalne samouprave
Da je glavni problem lokalne samouprave slab ekonomski kapacitet, konstatirao je Ivan Koprić, profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu, u svom znanstvenom članku ‘Zašto i kakva reforma lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj‘.
- Upravo je kapacitet temeljna bolest hrvatske lokalne samouprave. Ne toliko onaj fiskalno-financijski nego temeljni ekonomski kapacitet. Taj je kod velike većine manjih i srednje velikih jedinica na iznimno niskoj razini jer imaju slabu gospodarsku aktivnost, oslonjenu na tradicionalne djelatnosti, ponajprije poljoprivredu, što ih onemogućuje da čak i uz neke značajne promjene poreznih propisa namiču dovoljne vlastite prihode. Ako nema prihoda, onda ne mogu biti oslonac razvoja, ali ni, ne nudeći radna mjesta, oslonac demografskog očuvanja. Zato je oko 80 % hrvatskog prostora u depopulaciji: šanse školovanja, zapošljavanja i kvalitetnijeg života traže se u najvećim urbanim centrima, i to samo u ekonomski propulzivnim dijelovima zemlje, naveo je Koprić.
Također, istaknuo je i navodi da bi se broj jedinica lokalne uprave mogao smanjiti na 120.
>>>Među 228 tvrtki iz kluba ‘stomilijunaša’ najveće kolateralne žrtve Agrokora – datoteka
- Studije naših demografa i geografa pokazuju da pored četiri regionalna urbana centra Hrvatska ima još oko 120 manjih urbanih središta, od čega su neka mikroregionalnog, a većina tek lokalnog značenja. Upravo ta urbana mreža treba biti osloncem novih osnovnih lokalnih jedinica, čime bi se njihov broj s 556 sveo na oko 120", naglasio je Koprić.