Grad Zagreb počinje s 2,5 milijardi kuna vrijednim građevinskim radovima, onima na obnovi fasada. Taj će se projekt provoditi u nekoliko faza i nekoliko godina. Sve je počelo javnim pozivom u prosincu prošle godine na koji su se mogli javiti stanari zgrada koje imaju upravitelja. Potkraj ožujka gradska skupština dala je blagoslov. Obnovu pročelja Grad će sufinancirati sa 60 posto odnosno s 80 posto: ulična pročelja s 80 posto, a ostala sa 60. Prijavilo se oko 3800 zgrada, od kojih je mnogo poslalo urednu prijavu. U tijeku je bodovanje zgrada, dvije tisuće već je obrađeno. Prikupljeno je 10.000 fotografija, a u lipnju bi načelno trebale biti obrađene sve prijave.
>>> Eurostat: Pad građevinskih aktivnosti u EU i eurozoni u ožujku
Svi u sustavu sufinanciranja
– Na temelju liste prioriteta odaslat će se pozivi upraviteljima zgrada za potpisivanje ugovora i od tog dana počinje teći rok od devet mjeseci za pripremu tehničke dokumentacije. Važno je naglasiti da će svi koji su došli na listu ući u sustav sufinanciranja. Ostavili smo dug rok jer ima dosta zgrada koje traže i energetsku obnovu, na nekima će se morati sanirati pročelje, a neki će morati dobiti mišljenje konzervatora – kaže Doris Kažimir Fresl, savjetnica gradonačelnika za izgradnju grada. Iako se pisalo da je riječ samo o ‘šminkanju fasada‘, Kažimir Fresl kaže da to nije istina i da je riječ o politikantskim izjavama kojima se želi obezvrijediti taj projekt. Napominje da je ovdje riječ o cjelovitoj obnovi fasada; naravno, sve ovisi o tome kako su zgrade napravljene jer neke i ne mogu staviti toplinsku izolaciju.
Prijave za veliki projekt sufinanciranja obnove pročelja višestambenih zgrada u Zagrebu trebale bi biti obrađene u lipnju pa će se prve skele na stotinjak prioritetnih zgrada početi postavljati već u kolovozu i rujnu.
Program je napravljen tako da nitko ne ispadne s liste, da se svi mogu prijaviti i u skladu sa svojim mogućnostima obnoviti pročelje. A tko će to sve platiti? Iznos od ukupno 2,5 milijardi kuna nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Izrađene su procjene na temelju kojih se došlo do njega. Na 1900 zgrada koje imaju cjelovitu prijavu procijenjena je vrijednost radova. – Na tom uzorku procijenili smo da će za obnovu jedne zgrade Grad u prosjeku izdvojiti 490.000 kuna. Dakle, procijenili smo da je ukupni iznos s kojim će Grad sufinancirati obnovu dvije milijarde kuna. Taj trošak rasporedit će se u nekoliko godina; na godinu se planira izdvajati od 300 do 400 milijuna kuna – objašnjava Fresl, napominjući da su to prve procjene jer se za neke zgrade procjenjuje da će posao vrijediti 100.000 kuna, a za neke i do 12 milijuna.
>>> Produljen program sufinanciranja energetske obnove zgrada za 11 javnih projekata
Primjerice, obnova jednoga nebodera u Ulici braće Domany stajat će četiri milijuna kuna. Dakle, može se pretpostaviti da će u idućih od šest do osam godina Grad Zagreb postati veliko gradilište.
Kažimir Fresl kaže da, iako je otvoreno pitanje građevinske operative, smatra da neće biti problema u izradi projektne dokumentacije, osim u izradi dokumentacije povezane s energetskim pregledima i certificiranjem. – Projektanti ne moraju biti isključivo iz Zagreba, nego, naravno, iz cijele Hrvatske. Certificiranih izvođača, međutim, nema kao prije desetak godina. Očekujemo da će projekt biti veliki motivacijski i financijski element koji bi mogao utjecati na oporavak građevinarstva u Hrvatskoj. Ipak, u prvoj godini očekujemo da će se građevinari tek posložiti, a onda će sve teći kako treba – ističe Kažimir Fresl. Tu su i banke, za koje Fresl očekuje da pokažu veću spremnost za financiranje, ne samo građevinskog sektora koji će raditi na obnovi nego i suvlasnika zgrada koji će kreditima financirati te projekte, ali i da ponude razumnije kamatne stope.
Dobro pripemljeni suvlasnici
– Ništa u ovome postupku ne možemo bez suvlasnika. Oni u bilo kojemu trenutku mogu odustati od obnove. Grad nije solist u ovome. Kad se bira izvođač radova, suvlasnici zgrada mogu i odustati od cijele priče – kaže Kažimir Fresl. Na postupak javne nabave, kad se budu izabirali izvođači radova, mogu se javiti i američke tvrtke ako žele. – Budući da se velik dio suvlasnika zgrada u Zagrebu dobro pripremio i već ima spremnu tehničku dokumentaciju, očekujemo da će u prvoj skupini zgrada, gdje će ih biti stotinjak, biti i takvih. Vjerujem da ćemo u kolovozu i rujnu imati postavljene prve skele u gradu – zaključuje Doris Kažimir Fresl.