Vlada je na današnjoj sjednici u saborsku proceduru pustila paket zakona koji reguliraju područje vodnih usluga, voda i vodnog gospodarstva. Najdramatičnije su promjene u Prijedlogu zakona o vodnim uslugama, kojim se definira okrupnjavanje lokalnih vodovoda. Prag za ‘samostalnost‘ vodoopskrbnih tvrtki utvrđen je na dva milijuna prostornih metara isporučene vode na godinu (s tolerancijom od 10 posto, dakle 1,8 milijuna m3).
Rascjepkanost vodooopskrbne mreže notorna je činjenica. Postojeći vodnokomunalni sektor ima 8.400 zaposlenih, odnosno 4,6 zaposlenih na 1.000 priključaka. U Hrvatskoj je oko 190 ‘javnih isporučitelja vodne usluge javne vodoopskrbe i odvodnje‘, dakle tvrtki koje se, pojednostavljeno, bave poslovima vodovoda i kanalizacije, a od 138 javnih vodovoda ‘prag samostalnosti‘ od dva milijuna m3 vode na godinu doseže samo njih 28, i oni isporučuju čak 80 posto vode. Ostalih 110 lokalnih vodovoda koji isporučuju preostalu petinu vode bit će osuđeno na pripajanja većima, odnosno spajanja. No, sudeći prema obrazloženju zakonskog prijedloga, u kojem se spominje ‘35 i više uslužnih područja‘, može se pretpostaviti da će se uz postojećih 28 spajanjima uspostaviti još samo desetak vodovoda.
Okrupnjavanje bi trebalo donijeti ujednačavanje cijena na jednom ‘vodouslužnom području‘ i smanjenje ogromnih gubitaka u vodoopskrbnoj mreži, koji su oko 50 posto. Veće tvrtke moći će jače investirati u izgradnju sustava javne odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, jer je pokrivenost stanovništva tom uslugom samo 47 posto, i pritom će moći u većoj mjeri koristiti raspoloživa sredstva iz fondova EU.
Uslužna područja ne uređuju se zakonskim aktom, već Vladinom uredbom ‘nakon savjetovanja s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i javnim isporučiteljima vodnih usluga‘. Dakle, u općinskim i gradskim upravama i vodoopskrbnim tvrtkama počinje vrijeme vodovodnog lobiranja.