U prošlom broju Lidera pisali smo o dobrim primjerima predstečajnih nagodbi, no iz Osijek Koteksa skrenuli su nam pozornost i na problem kako neki trgovački sudovi tumače Zakon o stečaju kad je riječ o naknadno utvrđenim tražbinama. Često se događa da te tražbine ne uđu u program restrukturiranja pa se dužnike u predstečajnom postupku praktično pritišće da se ti dugovi vrate u punom iznosu i s drukčijim rokovima.
Sporno postupanje sudaca
U nekim predstečajnim postupcima suci trgovačkih sudova daju za pravo nekim kategorijama vjerovnika da naplate sve sa zateznim kamatama, kao da predstečaja nikad nije bilo. Neki takvi slučajevi čekaju presudu Vrhovnog suda jer su u suprotnosti sa Stečajnim zakonom
Konkretnije rečeno, u Osijek Koteksu, tvrtki koja je, usput da ponovim, dosta dobar primjer opravdanosti uvođenja predstečajnih postupaka, objašnjavaju da problem stvaraju određeni suci ‘koji su u svojem postupanju i presudama potpuno zaobilazili predstečaj te su starim tražbinama, čak i onim neprijavljenima u predstečaj, davali pravo na ovršnu klauzulu i sve zatezne kamate, a Fina je onda takve presude provodila‘. I postupak sudaca, ali i Fine, koja se doduše uvijek može braniti da postupa prema sudskim odlukama, suprotan je, tvrde u toj osječkoj građevinskoj tvrtki, dijelu Stečajnog zakona u kojem se govori o predstečajnom postupku i nagodbi.
– Sam Zakon predviđa za tražbine koje nisu prihvaćene u predstečajnom postupku, a poslije sud utvrdi da su ipak trebale biti prihvaćene i da vjerovnik ima pravo na njih, da se onda i one naknadno uvrste u predstečajnu nagodbu i na njih primjeni isti tretman kao i na sve ostale stare tražbine obuhvaćene predstečajnim postupkom. Sada se događa da neke presude to potpuno zaobilaze i daju za pravo takvim starim vjerovnicima da naplate sve sa zateznim kamatama kao da predstečaja nikad nije bilo. Neki takvi slučajevi sad su i na Vrhovnom sudu gdje napokon očekujemo da će se Zakon poštovati – poručuju iz Osijek Koteksa.
Potražili smo to u Stečajnom zakonu, i zaista u čl. 52., st. 1., piše sljedeće: ‘Ako prijedlog plana restrukturiranja ne obuhvaća sve utvrđene i osporene tražbine, dužnik mora najkasnije u roku od 21 dan od dostave odluke drugostupanjskog suda o žalbi protiv rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama dostaviti sudu plan restrukturiranja kojim su obuhvaćene sve utvrđene i osporene tražbine. Na sadržaj plana restrukturiranja na odgovarajući način primjenjuje se članak 27. ovoga zakona.‘ U st. 3. istog članka piše da će sud obustaviti postupak ako dužnik ne dostavi plan restrukturiranja u roku od 21 dana. Dakle, sud ne da ne može odobriti radnje koje navode u Osijek Koteksu, već mora pričekati da dužnik pošalje plan restrukturiranja u koji su uvrštene i osporene tražbine (ako su ipak potvrđene) i da se i one otplaćuju u onom postotku i dinamici kako se otplaćuju ostale već priznate tražbine.
Nepravda za dužnike
Prošle su tri godine otkako je predstečajni postupak uglavljen u Stečajni zakon, što znači da je bilo dovoljno vremena da se eliminiraju eventualne nepoznanice, to prije što je postupak definiran starim predstečajnim zakonom iz 2012. bio jednak.
– Sadašnji je zakonski tretman u sklopu Stečajnog zakona dobar i razrađen. Hitno se mora uskladiti postupanje svih tijela, ponajprije sudske vlasti i Fine, kako bi njihovo djelovanje i odluke bili u skladu s prijašnjim Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi te sadašnjim Stečajnim zakonom – kažu u Osijek Koteksu. Istina je, kako smo i pisali, da je od uvođenja predstečaja učinjeno mnogo nepravdi koje daju za pravo najvećim kritičarima koji su na njih upozoravali i prije nego što će se dogoditi. Međutim, namjera uvođenja predstečajnih postupaka bila je da se još jednom spase tvrtke koje su imale izgleda za to i taj se razlog, vidjeli smo, kod velikog dijela dužnika pokazao opravdanim. No kritičari iz ovih ili onih razloga nisu upozoravali i na nepravdu koju mogu doživjeti dužnici. Takvi postupci nekih sudaca zapravo štete i dužnicima i vjerovnicima u predstečajnom postupku jer usporavaju rješavanje problema, a na kraju mogu tvrtku dužnika, koja je imala realne izglede da se izvuče nakon predstečaja, odvesti u stečajni postupak. 
POST SCRIPTUM Razgovoru o predstečajnim postupcima spremno se odazvao i njihov tvorac, bivši ministar financija Slavko Linić, koji je također upozorio da katkad suci trgovačkih sudova bez opravdanja usporavaju cijeli postupak, iako je zakonski propisano kako se što radi. Ipak, da ne ispadne kako generaliziramo, napominjemo da se takvi slučajevi ne događaju svaki dan, ali dovoljan je i jedan pa da dužniku (i vjerovniku) zagorča život. A ima ih ipak više.