Premijer Andrej Plenković u srijedu je kazao da je bitno da se nastavi proces restrukturiranja Uljanika, da Vlada nastavlja proces dijaloga s Molom o otkupu njegovih dionica u Ini te da Ministarstvo pravosuđa radi na radnoj skupiti koja će pripremiti novi ovršni zakon koji bi trebao adresirati pitanja blokiranih građana.
Osvrnuvši se na odluku Europske komisije (EK) o odobrenju državnog jamstva za kredit Uljaniku od 96 milijuna eura, Plenković je na početku sjednice kazao kako je to bila očekivana odluka koja je uslijedila nakon intenzivnog dijaloga s Komisijom.
>>> Jurčić: Vlada nije reagirala na vrijeme na krizu u brodogradilištu
Važnim je istaknuo da je donesena odluka o isplati plaće radnicima Uljanika. "Međutim, bitno je da se nastavi proces restrukturiranja Uljanika i u konačnici pronalazak strateškog partnera i na taj način ovo važno hrvatsko brodogradilište može imati svoju održivost, zaposlenost i produktivnost. Na tom tragu će biti usmjeren naš dijalog s Upravom", istaknuo je Plenković.
Situacija u Rafineriji nafte Sisak
Osvrnuvši se na Rafineriju nafte Sisak, kazao je da je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić pojasnio Upravi Ine stav Vlade koji se odnosi na opstanak rafinerije i njezinih aktivnosti te činjenicu da bi svim radnicima koji su pogođeni tom odlukom bila ponuđena adekvatna radna mjesta u rafineriji.
"Vlada RH glede Ine nastavlja s razmatranjem pristiglih ponuda za savjetnike i nastavlja svoj proces dijaloga s Molom vezan za otkup Molovih dionica", naveo je.
>>> Prva reakcija radnika Rafinerije: Ipak nas zatvaraju
Iz Ine su ovih dana izvijestili da je pripremljen prijedlog organizacijskih promjena u Rafineriji nafte Sisak, koji podrazumijeva prijevoz naftnih poluproizvoda između rafinerija Sisak i Rijeka i prekid rada postrojenja FCC u sisačkoj rafineriji, što znači i smanjenje broja radnika za maksimalno 40 u drugoj polovici ove godine.
Možemo biti ponosni na makroekonomske pokazatelje
Osvrnuvši se na gospodarstvo i poveznicu s plaćama građana, Plenković je istaknuo da možemo biti ponosni na dobre makroekonomske pokazatelje - rast gospodarstva, smanjenje javnog duga, smanjenja deficita i u konačnici ostvarenja suficita u proračunu opće države, kao i podizanja rejtinga. Iznio je i podatak da je prosječna plaća u Hrvatskoj za studeni iznosila 6.190 kuna, što je porast od 6,6 posto na godišnjoj razini.
"Da li ima makro i mikro efekata? Ima, i to treba vrlo jasno reći. U krajnjoj liniji to se osjetilo tijekom prosinca u adventsko vrijeme kada je povećana potrošnja, a time su mnogi naši sugrađani pokazali da su imali veće plaće", rekao je premijer.
>>> Predsjednica: Sve bolji financijski rezultati moraju se vidjeti i na računima naših građana
Podsjetio je i da je Vlada u dva navrata povećala minimalne plaće, i to zadnji put uz mjere koje nisu dovele do povećanja bruto izdataka za poslodavce.
"Činjenica da nam potrošnja raste 39 mjeseci zaredom je jako dobra, činjenica da nam je stopa nezaposlenost rekordno niska, da nam raste stopa zaposlenosti, da smo u 2018. nastavili s daljnjim poreznim rasterećenjem, prošle godine to je bilo 2,5 milijarde kune, a ove godine oko 1,2 milijarde kuna. Sve su to mjere koje Vlada poduzima, koje će osjetiti hrvatski građani", istaknuo je.
Radi se na radnoj skupini za ovršni zakon
Kazao je i da Ministarstvo pravosuđa radi na radnoj skupini koja će pripremiti novi cjeloviti ovršni zakon, koji bi trebao adresirati određena pitanja blokiranih građana. Istaknuo je pritom Finin podatak s kraja studenoga da se broj građana koji duguju do 25.000 kuna smanjio za 11 tisuća.
"Ministar pravosuđa i drugi ministri imaju jasnu zadaću da u sljedećim tjednima i mjesecima pripreme mjere kako bismo riješili i taj problem koji opterećuje velik broj naših sugrađana", zaključio je Plenković.