Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je u četvrtak da se proračun za 2018. godinu temelji na procjeni rasta gospodarstva od 2,9 posto i da će u srednjoročnom razdoblju makroekonomska politika biti usmjerena na iskorištavanje svih pozitivnih impulsa iz međunarodnog i domaćeg okruženja.
"Naš okvir makroekonomske politike određen je izlaskom iz šestogodišnje recesije, temeljnom na rastu, izvozu roba i usluga, osobnoj potrošnji, investicijama i uz kvalitetniju apsorpciju europskih sredstava", kazao je Plenković na početku sjednice Vlade na kojoj se raspravlja o proračunu za iduću godinu.
Poručio je kako Vlada želi da u nadolazećem srednjoročnom razdoblju makroekonomska politika bude usmjerena na iskorištavanje svih pozitivnih impulsa iz međunarodnog i domaćeg okruženja te da će i dalje raditi na jačanju temelja za trajan i stabilan gospodarski rast.
>>> Marić: Ostvaren najbolji proračunski rezultat u posljednjih 15 godina; suficit 35 milijuna kuna
Plenković je kazao da se u 2018. se očekuje realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,9 posto, u 2019. od 2,6, a u 2020. od 2,5 posto. Istaknuo je, također, da se u 2018. očekuje manjak proračuna od 0,5 posto BDP-a. "Dakle još bolji rezultat nego prošle godine", ustvrdio je premijer, dodavši da u 2019. očekuje uravnoteženje proračuna, a u 2020. višak od 0,8 posto BDP-a. Lani je deficit proračuna opće države bio na razini 0,9 posto BDP-a.
Plenković je poručio i da je važno da će se nastaviti i s brzim, dvostruko bržim od prosjeka EU, smanjivanjem udjela javnog duga u BDP-u.
"U 2018. naša je ambicija da to bude 76,6 posto BDP-a, u 2019. 73,4 posto, a u 2020. 69,5 posto BDP-a. Dakle to su okviri u kojima se kreće naša politika fiskalne discipline, održivosti i vrlo racionalnog pristupa javnim financijama", istaknuo je premijer.
>>> Rebalans proračuna: Kožić predlaže povećanje potpora poduzetništvu za 123 posto
Na kraju ove godine udjel javnog duga mogao bi, kazao je, biti 79,8 posto BDP-a.
"Ukoliko to ispunimo, došli smo na ispod 80 posto (udjela). To je i simbolički izrazito važan signal i vjerujem da će ovakvu odgovornu fiskalnu politiku i makroekonomske politike Hrvatske prepoznati i svi oni koji nas promatraju i koji žele vidjeti kako se snalazimo u okviru Europskog semestra i svih obveza koje su pred nama, a osobito glede smanjenja makreokonomskih neravnoteža, što je, nakon izlaska iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka, osnovni zadatak Vlade RH", zaključio je premijer.
Prijedlogom proračuna za 2018. Vlada predviđa da će ukupni prihodi biti na razini od 129 milijardi kuna, odnosno za 6,1 posto viši u odnosu na aktualni proračun. Ukupni rashodi bit će, pak, 133,3 milijardi kuna ili 5 milijardi viši.
Deficit opće države bit će na razini 0,5 posto BDP-a ili 2 milijarde kuna, stoji u prijedlogu proračuna za 2018. godinu koji će Vlada uputiti u Sabor.
Butković: Ministarstvo će u 2018. dobiti nešto više novca
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je uoči sjednice Vlade da je zadovoljan prijedlogom proračuna za 2018. godinu prema kojem će njegovo Minisatrstvo dobiti nešto više.
>>> Butković: Oporba neće uspjeti u opozivu Vlade
"Ali nije bitno tko je dobio više, tko manje. Najbitnije je da se, kada gledam svoje ministarstvo, nastavljaju svi oni najvažniji procesi, a to je restrukturiranje cestovnog sektora, veliki projekti kao što je Pelješki most, projekti u željeznici, da se otvaraju mogućnosti novih investicija u željeznici, obnove željezničkih pruga. To sve sadrži prijedlog proračuna za 2018.", kazao je Butković.
Što se tiče rebalansa za ovu godinu rekao je kako je najvažnije da je osigurano dodatnih 100 milijuna kuna za županijske uprave za ceste, čime će se već ove godine pomoći lakšem funkcioniranju županijskih uprava za ceste, poglavito onih koje su skromnije po prihodima. "A to znači da će im se pomoći u održavanju", zaključio je Butković.