Javni dug Hrvatske iznosio je na kraju svibnja 278,9 milijardi kuna, gotovo isto kao i mjesec dana prije, dok je u odnosu na svibanj prošle godine pao za 1,5 posto ili 4,2 milijarde kuna, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
„Smanjenje javnog duga na godišnjoj razini posljedica je smanjenja unutarnje komponente, dok je vanjska komponenta javnog duga zabilježila blago povećanje”, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).
Unutarnji dug opće države iznosio je na kraju svibnja 172,1 milijardu kuna, što je 3,2 posto manje u odnosu na isti lanjski mjesec.
Vanjska komponenta duga dosegnula je, pak, 106,8 milijardi kuna, što je 1,4 posto više nego godinu dana prije.
>>> Javni dug porastao na 281,9 milijardi kuna
„Smanjenju unutarnje komponente duga pridonijelo je smanjenje duga središnje države po osnovi kratkoročnih dužničkih vrijednosnih papira te po osnovi kredita. S druge strane, povećanje vanjske komponente rezultat je povećanja po osnovi dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira”, navodi se u analizi RBA, objavljenoj u srijedu.
Analitičari te banke očekuju nastavak „razborite fiskalne politike”, odnosno ograničeni rast rashoda, snažniji rast prihoda proračuna i solidan primarni suficit. Zbog toga očekuju i daljnji pad javnog duga.
„Povratak inflacije te snažnija kuna u odnosu na euro dodatni su čimbenici koji bi trebali pridonijeti smanjenju omjera javnog duga u BDP-u”, navode analitičari RBA.
Smatraju i da niske kamatne stope i dalje otvaraju prostor za djelomično i troškovno preslagivanje portfeljne strukture javnog duga.
>>> Vlada planira u dvije godine smanjiti javni dug ispod 70 posto
„U konačnici, podrška fiskalnoj metrici svakako dolazi i od još jedne uspješne turističke sezone, što će djelovati u smjeru solidnog punjenja proračuna. Uz zadržavanje rasta primarnih rashoda ispod rasta nominalnog BDP-a, navedena kretanja svakako će pozitivno utjecati na statistiku javnog duga”, zaključuju analitičari RBA.
Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, na kraju prvog tromjesečja udio javnog duga Hrvatske u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosio je 76,2 posto, što je 6,4 postotna boda manje nego u istom lanjskom razdoblju.
Vlada je, pak, nedavno prihvatila Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2019. do 2021. godine, prema kojima bi udio javnog duga u BDP-u trebao u 2019. pasti na 71,5 posto, s ove godine projiciranih 74,5 posto. Potom bi u 2020. trebao pasti na 68,5 posto, a u 2021. na 65,4 posto.
Pratite Lider na društvenim mrežama [mks_social icon="facebook" size="48" style="square" url="https://www.facebook.com/lider10media/" target="_blank"][mks_social icon="linkedin" size="48" style="square" url="https://www.linkedin.com/company/lider-press-dd/" target="_blank"][mks_social icon="twitter" size="48" style="square" url="https://twitter.com/lider_press" target="_blank"][mks_social icon="instagram" size="48" style="square" url="https://www.instagram.com/lider.media/" target="_blank"]