Već cijeli niz godina hrvatski obrazovni sustav ne prati ono što se događa na realnom tržištu, ne usaglašava se dovoljno kvalitetno s potrebama poslodavaca, niti prati trendove potražnje radne snage. Rezultat je hiperinflacija struka koje godinama teško pronalaze radno mjesto na tržištu, dok s druge strane manjka radne snage, poglavito u strukovnim zanimanjima, upozorava Udruženje obrtnika Grada Zagreba.
>>>Potpisan memorandum za unapređenje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
Obrazovni sustav (pre)malo uzima u obzir i činjenicu da je Hrvatska postala u svega 15 godina turistička velesila te da joj u tom sektoru već sada nedostaje od 20 do čak 60 posto strukovne radne snage, ovisno o kojem obrazovnom profilu jer riječ. Posebno je "pogođena" struka kozmetičara, frizera te osoba koje se školuju u segmentu pedikure, kao i wellness stručnjaka.
- U školskoj godini 2017/2018 školuje se 152 kozmetičara, 70 pedikera i 662 frizera na nivou Hrvatske. Mislim da dovoljno govori činjenica da sva ta zanimanja spadaju u deficitarna zanimanja. Osnovno je pitanje koliko osobe zadužene za formiranje upisnih kvota toga svjesne. Gledajući u budućnost Hrvatske kao turističke zemlje, gdje svaki hotel 4 zvjezdice i više u svojoj ponudi mora imati wellness sadržaje, sve će više dolaziti do izražaja manjak kadrova koji će ih popunjavati, upozorava Antonija Tretinjak, potpredsjednica Ceha frizera i kozmetičara Udruženja obrtnika Grada Zagreba te predsjednica Sekcije kozmetičara Udruženja obrtnika Grada Zagreba.
>>>Fakultet je garancija boljeg posla? Naravno da nije
Učenike koji se obrazuju u strukovnim školama stigmatizira se kao "manje vrijedne" te manje kvalitetne u radnim procesima. No upravo ta djeca brže primaju kroz obrazovni sustav praktična znanja budućih profesija, od primjerice gimnazijalaca, koji u slučaju da ne upišu fakultet, ostaju u stvari bez ikakvog konkretnog zanimanja.
- Nekada su obrtnici bili cijenjeni sloj društva, a danas se podcjenjuju. Te škole se isto prilagođavaju svojim programima novitetima na tržištu i učenici uče nove tehnologije. Upravo je u izradi novi kurikulum za kozmetičare koji bi trebao biti na snazi već od poćetka nove školske godine. Učenici nakon završene strukovne škole mogu dalje na fakultet ili pak stručno znanje. Osim toga, u nekim zanimanjima i plaće majstora obrtnika dosežu plaće fakultetski obrazovanih ljudi, objašnjava Tretinjak.
>>>Ministarstvo poljoprivrede s 13 milijuna kuna financira srednje strukovne škole
Ističe i kako je svakom obrtniku najdraže kada može kroz praksu oblikovati radnika kakav mu je potreban i onda ga ostaviti u radnom odnosu nakon školovanja. Kako je potražnja veća od ponude, za ta zanimanja vrlo brzo mogle bi se tražiti kvote za zapošljavanje stranaca.
Kako se to ne bi desilo bitno je upoznati roditelje i učenike sa potrebama na tržištu rada, te zanimanjima koja su odmah zaposliva, što Udruženje obrtnika grada Zagreba već čini.