Google Hrvatska prošlu je godinu završio sa šestero zaposlenih u zagrebačkom uredu koji pokriva hrvatsko, slovensko i srbijansko tržište, odnosno regiju Adriatic. Uprihodio je 15,3 milijuna kuna uz dobit od 1,8 milijuna kuna, što je velik rast u odnosu na godinu prije. Osim tih službenih podataka koje objavljuje Fina iz Googlea je teško dobiti druge konkretne brojke. Jedna od najpoznatijih tehnoloških tvrtki na svijetu veoma je zatvorena u komunikaciji prema van. O onome što Google radi i planira u ovoj regiji te kako bi lokalne tvrtke mogle profitirati od pojave digitalne ekonomije razgovaramo s Joškom Mrndžom, direktorom za regiju Adriatic. Prije dolaska u Google Mrndže je bio izvršni direktor u McCann Ericksonu, a prije toga član Uprave Zagrebačke pivovare.
• Google je prije dvije godine otvorio regionalni ured u Zagrebu, no ne zna se mnogo o rezultatima vašeg rada ovdje. Što sve Google radi u Hrvatskoj i regiji?
- Google je globalna tehnološka tvrtka koja nudi mnogo različitih proizvoda i usluga, a ključna je i tražilica. U Hrvatskoj imamo mnogo proizvoda i usluga. Prva je, naravno, tražilica, zatim Google Maps, uključujući Street View, Gmail, AdWords kao alat za oglašavanje, Google Apps - paket Googleovih web-aplikacija i servisa u oblaku prilagođen potrebama tvrtki itd.
• Kolika je potražnja za Googleovim proizvodima na hrvatskom tržištu? Koliko se tvrtki koristi tim alatima, npr. AdWordsom?
- Prema našim procjenama, od ukupnoga oglašivačkog tržišta u Hrvatskoj na internet otpada od osam do deset posto. Iako je taj udio još malen, stalno raste. Mnogo tvrtki u turističkom sektoru koristi se online oglašavanjem jer se 70 posto odluka o odabiru odredišta donosi na internetu. Osim njih mnogo je malih i sred-njih tvrtki koje nemaju proračune za oglašavanje na TV-u, radiju i tiskanim medijima pa im je povoljnije oglašavati se na internetu. U tom smislu surađujemo s mnogo malih tvrtki koje proizvode i usluge oglašavaju na domaćem i stranom tržištu te prepoznaju internet kao ključn komunikacijski alat. Njihov broj raste i sigurno će još rasti. Primjerice, u Ujedinjenom Kraljevstvu online oglašavanje još je 2009. prestiglo oglašavanje na televiziji. Mi smo još daleko od toga, no nema dvojbe da će internet dugoročno postati vrlo važan i dominantan medij.
• Kakva vam je struktura prihoda na hrvatskom tržištu, koji vam je proizvod naprodavaniji, najprofitabilniji...?
- Brojke za lokalna tržišta ne iznosimo, no nema sumnje da će s rastom internetskog proboja rasti online oglašavanje. Pitanje je što će se zbivati na ukupnom oglašivačkom tržištu u Hrvatskoj. Od 2008. do danas, prema HURA-inim podacima, hrvatsko oglašivačko tržište smanjilo se 30 do 40 posto; internet je jedini medij koji stalni raste.
• Gdje su, u kontekstu rezultata istraživanja Consumer Barometer, prilike za hrvatske tvrtke?
- Consumer Barometer globalno je istraživanje koje pokazuje potrošnju u sedam glavnih kategorija proizvoda. Hrvatska, Slovenija i Srbija sad su prvi put bile uključene u taj panel. Studija pokazuje koliko su kupci nekog proizvoda prije kupnje istraživali online i jesu li ga poslije kupili online ili u trgovini. Odluka o bilo kakvoj kupnji postaje sofisticiranija, a istraživanje pokazuje da se proizvodi najčešće istražuju online, a onda ovisno o preferenciji kupca i vrsti proizvoda kupe u trgovini ili internetom. Sve tvrtke čije proizvode ljudi istražuju online, a oni zasad nemaju online rješenje za prodaju svojih proizvoda, imaju priliku povećati prihod. Tko od klasične web-stranice napravi web-trgovinu, sasvim će sigurno imati najveću korist. U Sloveniji je udio online trgovine od 23 do 24 posto, a kod nas samo 12 posto.