Lider nije protiv visokih kazni za teške prekršaje, poput utaje poreza, lažiranja knjiga itd. No ima i neopravdano visokih kazni za lakše prekršaje. Najveće su žrtve takvog punjenja proračuna mali poduzetnici i obrtnici, koje prije kažnjavanja nitko ni ne upozori na manje pogreške
Vlasnici stanova koji ne ugrade razdjelnike za grijanje kaznit će se od 10 tisuća do 50 tisuća kuna. Riječ je zaista o neopravdano visokim kaznama, pogotovo imajući u vidu da u stanovima boravi mnogo umirovljenika kojima je teško izdvojiti novac za razdjelnike. O kolikoj je neozbiljnosti riječ govori i to što su u Ministarstvu gospodarstva pogrešno protumačili direktivu EU i zakonski obvezali vlasnike stanova na ugradnju razdjelnika, pa je novi ministar Tomislav Panenić odlučio osnovati radnu skupinu koja će razmotriti učinke uvođenja razdjelnika. Bez obzira na učinke, gaf s neprimjereno visokim kaznama potaknuo nas je da potražimo primjere drakonskih kazni koje poduzetnici moraju platiti za lakši prekršaj. Našli smo ih 54, što znači da ih gotovo sigurno ima još, ograničavajući se pritom samo na zakonske propise koji su vezani uz gospodarstvo. Zato u novom broju Lidera Edis Felić poručuje: Oprez! 54 Prekršaja koja vas mogu odvesti u propast.
Kad govorimo o proračunu, Gordana Gelenčer kaže kako je ova Vlada (n)i oprezna, (n)i realna, (n)i hrabra. Ne samo da nijedna vlast nije imala političke hrabrosti zagrabiti u bît stvari nego ne zna gdje želimo biti, kamo želimo stići, na temelju čega ćemo održivo rasti. Umiljavanje kreditorima i investitorima nije dovoljno. Svi koji su se bojali velikih rezova mogu odahnuti. Neće ih biti. Nije da se iz nekoliko posljednjih izjava tandema Marić-Orešković moglo drukčije zaključiti. Naglasak je i ove godine, postalo je to jasno i prije Oreškovićeva ‘good, good, good‘ nastupa – na prihodima, manje na rashodima.
Koja tržišta trebaju biti hrvatski prioriteti, pita Matilda Bačelić u novom broju Lidera. Hrvatska ostvaruje vanjskotrgovinski plus s državama horizontale, a minus s uspravnicom. Dopuna tradicionalno bliske horizontale potentnijom uspravnicom bila bi više nego dobrodošla, ali na izvoznoj strani robne razmjene. Čini se da nakon promjene vlasti regija više nije ono što je bila. Naime, ono što se dosad uglavnom podrazumijevalo pod pojmom ‘regija’, bio je više-manje prostor bivše Jugoslavije, plus-minus još koja zemlja Jugoistočne Europe. Sada se u političkim nastojanjima da se odmaknemo od usmjerenosti i asocijacija na bivšu državu promiču ‘uspravnica’ (vertikala) i ‘horizontala’ koja je, zapravo, dosadašnja ‘regija’.
Jeste li znali kako je prepoznati vrhunsko vino jednako prepoznavanju unosne dionice? Tako se da iščitati iz razgovora s Jurajem Dusparom, piše Kata Pranić u novom broju Lidera, koji kaže kako nije uvijek najpametnije kupiti vino statusnog imena, važnije je prepoznati mlado vino koje će se za nekoliko godina pretvoriti u vrhunsko vino visoke cijene.
Domaći poduzetnici inspiraciju u poslu i životu nalaze među poznatim svjetskim i hrvatskim biznismenima, ali i među članovima svojih obitelji. Dive se znanstvenicima, sportašima, rokerima. Uzimaju od svakoga pomalo. Tko su uzori hrvatskim biznismenima, u novom broju Lidera otkriva vam Jasmina Trstenjak.
Nakon sporazuma sa Zapadom, ukidanja sankcija i izbora na kojima su pobijedili umjereni u Iranu se događaju promjene. Predviđeni gospodarski rast veći od četiri posto i otvaranje ulaganjima trebali bi pokrenuti ekonomiju, ali tvrdolinijaši još čvrsto drže ključne poluge vlasti u pravosuđu, ekonomiji i vojsci. No, sve brojnija srednja klasa već je razočarana manjkom opipljivih promjena, u novom broju Lidera piše Vanja Figenwald.
Uz novi broj Lidera donosimo vam specijal Media Market.