Kad je ruski ministar obrane Sergej Šojgu nedavno sa zamjenikom zapovjednika Središnjega ruskog vojnog okruga pregledavao zaplijenjeno ukrajinsko oružje kod Avdijivke, gdje su se vodile žestoke borbe dok nije pala, jedna široj javnosti nepoznata tvrtka iz Pićna, iz središnje Istre, dobila je najbolju reklamu. Šojgu, pokazuje snimka, nije bio posebno impresioniran zaplijenjenim zapadnim oružjem kojim se koristila ukrajinska vojska. ‘Vidimo sad‘, kaže na snimci, ‘koliko je naš kalašnjikov napredan, ovo oružje ne može izdržati ruske napade i naše zime‘.
A onda je u ruke uzeo višestruki ručni bacač granata RBG-6 iz Pićna. ‘To je hrvatsko?‘ pitao je Šojgu, na što mu zamjenik zapovjednika potvrdno odgovara. ‘Aha‘, kaže zainteresirano. Prepoznao ga je očito, a nije ni čudo, jer se njime svojedobno na društvenim mrežama hvalila i specijalna jedinica ukrajinske vojske Kraken. Riječ je o oružju koje je u Ukrajinu stiglo sasvim legalno, u sklopu vojne pomoći iz Hrvatske, a koje se proizvodi u pogonu tvrtke za proizvodnju oružja M Adler u Industrijskoj zoni Pićan.
Kome najviše rastu prihodi, tko probija sve rekorde, tko bi mogao naoružati cijelu našu vojsku da mobiliziramo 100.000 vojnika, tko već izvozi u Ukrajinu, ali i Baltičke zemlje koje su se osjetile ozbiljno ugroženima i tko su nove nade hrvatske vojne industrije, premda u biti proizvode nešto što je zanimljivo civilnom sektoru, u temi tjedna novog broja Lidera piše Ksenija Puškarić.
Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga (Hanfa), regulatora koji nadzire imovinu vrijednu čak 111 milijardi eura, i idućih šest godina vodit će Upravno vijeće na čelu s predsjednikom Antom Žigmanom. Saborsku potvrdu novoga šestogodišnjeg mandata Žigman je dobio početkom veljače, no cijeli proces nije prošao glatko. Naime, pola članova saborskog Odbora za financije, redom iz oporbe, protivilo se tomu podsjetivši na neke kontroverzne poteze Hanfina vodstva. Za novi je broj sa Žigmanom razgovarao Tomislav Pili.
Dok čekamo globalno izborno raspetljavanje (polovica svijeta ove godine negdje glasa) koje će pokazati kako tko s kime stoji, EU se trgovinski, po zadatku, još preslaguje. Jer, Rusiju je morao otkantati, a Kina je već ‘blacklistana‘, što potkrepljuju i podaci. Službeni, dakako. Prema podacima Eurostata Kina je i dalje mjesto broj jedan gdje EU kupuje robu, ali uvoz se ipak smanjuje, s oko 630 milijardi eura u 2022. na 514 milijardi lani, pri čemu se počeo zatvarati i golemi deficit. Dok se brojevi s Kinom ruše sramežljivo, razmjena s Rusijom pokazuje drastičnu promjenu. Odgovor na pitanje zatvara li si Europska unija sve više vrata donosi Gordana Gelenčer.
Osim navedenih tema u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera donosimo kompanijsku priču o Servusu, temu o produkt-dizajnu, poduzetničku priču o Vinku Štefaniću i njegovoj tvrtki Fusio te priču o uredskim tabuima. Uz novi broj stiže i prilog HoReCa i opskrbni lanci.