Uz financijski prinos investitori danas očekuju da novac koji su uložili pozitivno utječe na društvo i okoliš, zato ne začuđuje porast interesa za tzv. ulaganja s učinkom. Jedno su od takvih ulaganja ona u zelene obveznice, čije je globalno tržište u 2018. dosegnulo 250 milijardi dolara, što je rast od čak šezdeset posto u odnosu na prethodnu godinu.
Zelena je obveznica instrument tržišta kapitala u kojem se novac prikupljen izdavanjem upotrebljava za financiranje projekata koji pozitivno utječu na okoliš. U Hrvatskoj još ni jedna tvrtka nije ni blizu izdavanja tog instrumenta
Prema prognozama Bloombergovih analitičara, globalna emisija zelenih obveznica do 2020. premašit će četiristo milijardi dolara jer se očekuje porast projekata s komponentom održivosti. U Hrvatskoj do danas nije izdana zelena obveznica iako većina poduzeća ulaže u projekte zaštite okoliša i poslovanje prilagođava upravo toj strategiji.
HEP analizira tu mogućnost
Zelene obveznice funkcioniraju jednako kao i sve druge jer imaju fiksni prihod. Međutim, njihova se sredstva izdvajaju isključivo za financiranje novih ili postojećih projekata s ciljevima vezanim uz klimu i okoliš.
– Zelena je obveznica instrument tržišta kapitala u kojem se novac prikupljen izdavanjem upotrebljava za financiranje projekata koji pozitivno utječu na okoliš. Taj utjecaj mora biti mjerljiv kako bi se moglo ustanoviti je li se uštedjela energija ili smanjila emisija CO2. Izdavatelji zelenih obveznica najčešće su poduzeća u energetskom sektoru, ali to može biti svatko tko ulaže u projekte održivosti, tvrtke u proizvodnom ili komunalnom sektoru u kojima se može mnogo uštedjeti – objašnjava Vedrana Jelušić Kašić, partnerica u konzultantskoj kući Deloitte. Iako na Zagrebačkoj burzi još nemaju uvršten ni jedan zeleni financijski instrument, svjesni su da su investitori globalno sve više zainteresirani za održivo financiranje, stoga vjeruju da bi uskoro i domaće tržište kapitala moglo dobiti takvu obveznicu.
Više o energetskoj budućnosti Hrvatske saznajte 29. svibnja u Zagrebu na osmoj Liderovoj konferenciji o energetici. Prijavite se na vrijeme!
– Budući da je Zagrebačka burza vlasnica Ljubljanske burze (LJSE, nap. a.), možemo reći da na razini grupe činimo korake prema tome jer je LJSE član Sustainable Stock Exchange Initiativea, međunarodne inicijative burzi za promicanje i razvoj održivih izvora financiranja, što su prvi koraci u uspostavljanju takvog tržišta u regiji – rekla nam je Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze.
Na naš upit planiraju li uskoro izdati zelenu obveznicu, u HEP-u su odgovorili da analiziraju tu mogućnost s obzirom na postojeći, pretežno obnovljivi portfelj te velika planirana ulaganja u obnovljive izvore. Zelenu obveznicu i sve modele održivog financiranja podupire i Hrvatska udruga poslodavaca, ističe Vali Marszalek, izvršna direktorica Global Compact mreže Hrvatska pri HUP-u, da bi hrvatske tvrtke ostale konkurentne i privlačne ulagačima koji sve više zahtijevaju informacije o utjecaju njihovih ulaganja na društvo i okoliš.
Nema velikih investitora
Ulagači u zelene obveznice najčešće su financijske institucije, mirovinski fondovi i osiguravajuća društva. Primici se mogu rabiti za financiranje projekata koji se odnose na održivu poljoprivredu, očuvanje voda, razvoj infrastrukture, niskougljične zgrade, obnovljive izvore energije. Takve obveznice mogu se izdati i u svrhu financiranja projekata odlaganja otpada, unaprjeđenje gradskog prijevoza, razvoj bioenergetike, povećanje energetske učinkovitosti, uvođenje pametnih gradskih rješenja, gospodarenje otpadom i mnoge druge projekte povezane sa održivoću.
Analitičari ističu da hrvatsko tržište kapitala i dalje nije dovoljno razvijeno za trgovinu zelenim obveznicama jer se one najčešće izdaju za visokovrijedne projekte, od 50 i više milijuna eura, pa nedostaje velikih ulagača.