Hrvatskoj treba novi ministar koji će biti vizionar, poručeno je na okruglom stolu na Liderovoj konferenciji 4. industrijska revolucija održanoj u četvrtak u Zagrebu. Na panelu su sudjelovali Sergio Galošić iz Klimaopreme, Medeja Lončar iz Siemens Hrvatska, Sabina Škrtić iz Enna grupe, Luka Škacan iz Hrvatske pošte te Nedeljko Štefanić sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje.
- Mi u sastavu Enna grupe imamo prvu privatnu firmu koja se bavi željezničkim teretnim prijevozom, gdje u roku od petnaest minuta možemo dobiti informaciju što nam sve treba za određeni transport, i možemo li to izvesti ili ne. Standardnim procesom to bi trajalo i po tjedan dana, rekla je Škrtić na pitanje kako se u Enna grupi ogleda Industrija 4.0.
Kada je riječ o pretpostavkama potrebnima da bi se moglo krenuti prema razvoju Industrije 4.0, Medeja Lončar je istaknula da je najbitnije da digitalizaciju kao nužnost razumije uprava tvrtki. Napomenula je da bi niže razine, a pogotovo IT odjeli, uglavnom rado sudjelovali u implementaciji novih tehnologija.
Govoreći o implementaciji novih tehnologija i odgovarajući na pitanje ima li Hrvatska pošta digitalnu strategiju i kako je postići, Škacan je odgovorio da je ključno što korisnik želi i ustvrdio kako više nije dovoljno da korisnik dođe u poštanski ured i pošalje pismo, jer nema više mogućnosti da pošta nastavi poslovati koristeći se samo tradicionalnim tehnologijama. Navodi da je zato već prije pet godina donesena razvojna strategija Pošta2022. koja je temeljena na digitalizaciji od razine uprave do sve do poslovnih procesa.
Galošić ističe da je za Klimaopremu odluka da je digitalna transformacija potrebna bila ključni faktor.
- Razlog je taj što vas konkurencija i tržište tjeraju na to. Jedan od faktora razvoja je i broj robota na 10,000 stanovnika. Hrvatska zaostaje od EU prosjeka, dok se Klimaoprema nalazi iznad njega. Također, shvatili smo da nemamo unutar firme znanja za provedbu digitalne transformacije, i tu je ključna suradnja s fakultetima, jer se na fakultetima nalazi znanje. Pored same proizvodnje, intenzivno radimo i na unapređenju poslovnih procesa, poručio je Galošić.
>>>Štefanić: Industrija 4.0 je prilika da nadoknadimo sve što smo propustili u zadnjih 25 godina
- U Hrvatskoj imamo 2 brzine. Jedna je ona u kojoj ide gospodarski sektor, tržište tjera kompanije da naprave barem jednako kao konkurencija. A s druge strane imamo javni sektor, koji nažalost misli da ih ništa ne tjera, ali ako poduzeća iz javnog sektora budu smatrala da imaju vremena, gospodarstvo će imati mnogo problema. Vrijeme curi, ministarstva se moraju transformirati. EU nudi 5 milijardi eura za implementaciju nacionalnih platforma. A mi još nismo prihvatili tu nacionalnu platformu iako je već napisana i zbog toga ne možemo pristupiti tim sredstvima, napomenuo je Štefanić.
- Država bi trebala osigurati jasan jednostavan i prihvatljiv zakonodavni okvir koji će omogućiti kompanijama da ulažu u industriju 4.0. Država svako malo napravi sjajan potez, pa onda ta zvijezda zgasne, rekla je Škrtić komentirajući smjer kojim bismo se kao društvo trebali kretati ususret nadolazeće industrijske revolucije. Napomenula je i da bi država trebala biti jedan oblik sublimatora koji će okupiti sve: od javne uprave, sveučilišta i poslovnih ljudi.
Koliko digitalizacija košta sve i u kojem vremenskom periodu?
Galošić je izjavio da očekuje pomoć države, kroz pristup fondovima da taj kapital bude dostupniji, jer na koncu nije bitno koliko digitalizacija košta budući da je to jedini način da ostanete konkurentni na svjetskoj razini.
- Kapital nije problem u današnje vrijeme, da je 2008., možda bi i bio; problem je manjak znanja jer resursi nam odlaze van. Znanje je na fakultetima, to je točno. Ali student FER-a čim dobije diplomu, uzima kartu za Dublin, istaknuo je Škacan.
Koliko je hrvatska industrija moderna?
- Farmaceutika i procesna industrija su na relativno visokom nivou, prisutan je dobar udio automatizacije i to je jako dobra osnova za početak, kazala je Lončar. Štefanić je dodao da ako govorimo o Industriji 4.0 kao novom globalnom cilju, hrvatska se industrija u prosjeku trenutno nalazi na razini Industrije 2.5.
Otvorenom stolu pridružio se i Ernest Vlačić komentarom da nije dovoljno da Vlada samo ponudi regulatorni okvir.
- Hrvatskoj treba novi ministar koji će biti vizionar, naći mjesta u budžetu da se implementiraju elementi Industrije 4.0. Ako prepustimo sve Smithovoj nevidljivoj ruci, past ćemo ispod trenutnog mjesta, poručio je Vlačić.
>>>Lemke: Umjetna inteligencija bez podataka je kao krava bez trave
S time se složila i Škrtić koja je istaknula da ukoliko budemo čekali da nam unutar političkog ovkira dođe rješenje, može biti samo gore.
-Volio bih odgovor od politike što će biti za pet-deset godina. Sada ima novca, ali nema ljudskog kapitala. Klimaoprema razmišlja o tome da se radnici počnu uvoziti. Najveći problem na svim razinama je nedostatak ljudi. Srednje stručne spreme u Hrvatskoj gotovo i nema, poručio je Galošić.
Nadovezao se Štefanić koji se složio i istaknuo da nedostatak radne snage nije problem samo u Hrvatskoj, nego na razini cijele Europske unije.