Najveći svjetski autoritet kada su u pitanju boje, kompanija Pantone, posljednjih 16 godina ima običaj u prosincu predstaviti boju koja će obilježiti godinu pred nama i koja na neki način odražava trenutačnu globalnu kulturološku klimu. S obzirom na to da su 2016. obilježili prilično neočekivani, a često uznemirujući događaji od terorističkih napada pa do iznenađujućih epiloga političkih izbora (Trump, Brexit), mediji, posebno oni koji prate trendove u dizajnu, marketingu, arhitekturi ili lifestyleu, s velikim su nestrpljenjem iščekivali ovogodišnju Pantoneovu presudu. Hoće li mjesece koji su pred nama obilježiti buntovna crvena kojom će građani izražavati svoj otpor prema političkim i društvenim promjenama? Ili će biti riječ o nekoj neutralnoj, sivoj ili smeđoj nijansi, koja bi mogla simbolizirati letargiju ili prepuštanje? Prošlog je tjedna iz Pantonea stigao odgovor. Iduću, 2017. godinu obilježit će zelena Pantone 15-0343 ili, po ‘narodski‘, nijansa ‘greenary‘ koju opisuju kao zeleno-žutu nijansu koja simbolizira prve dane proljeća. Kako piše New York Times, možda će čitatelji pomisliti da su u Pantoneu tu boju odabrali jer je to boja dolara, omiljena nijansa Donalda Trumpa, ali to nije točno.
Instinktivni izbor
Kako je navela Leatrice Eiseman, izvršna direktorica Pantone Color Institutea, živimo u vrlo intenzivnom, stresnom svijetu, a ‘greenary‘ je boja nade, naše povezanosti s iskonskom prirodom. ‘Povezujemo je s terminima s prefiksom ‘re‘, poput ‘regeneracije‘, ‘revitalizacije‘, osvježenja (engl., refresh) i novih početaka (engl., renew). Kao što svakoga ranog proljeća priroda počinje novi ciklus, izbacuje svježe izdanke, tako i mi, u životu, moramo biti okrenuti stvarima, događajima i ljudima koji ulijevaju nadu i potiču na rast‘, objasnila je Eiseman čitateljima New York Timesa.
>>>In-store marketing: U budućnosti će se u isto vrijeme kupovati u online i offline svijetu
Nakon 2016. koja je bila ‘annus horribilis‘, zelena 2017. sa sobom nosi optimizam i obećanje da je moguće početi ispočetka. Inače, Pantone je izbor ‘Colors of the Year‘ ili boje godine pokrenuo na početku novog milenija i to kako bi objasnio psihologiju izbora određene boje i odgovorio na pitanja poput ‘Zašto je ta boja toliko popularna ove sezone?‘. Kako navodi New York Times, taj izbor boje godine nema nikakvu konkretnu svrhu za potrošače, Pantone ne prodaje licencije ili simbol ‘Color of the Year‘ drugim kompanijama koje bi ga upotrebljavale na svojim proizvodima, već, na neki način, bojom nastoji predvidjeti kakvo će biti potrošačko raspoloženje i koje bismo trendove mogli očekivati u dizajnu, arhitekturi, modi, lifestyleu. Tako je, primjerice, za 2015. odabrao smeđe-crvenu, zemljanu nijansu ‘marsala‘ koja je simbolizirala sigurnost i ugodu. Kako su primijetili neki mediji, ‘marsala‘ je, možda upravo zbog te Pantoneove simbolike, vrlo česta boja kravata političkih dužnosnika pa je tako bila i sjajan uvod za izbornu 2016. godinu.
Nakon 2016. koja je bila ‘annus horribilis‘, zelena 2017. sa sobom nosi optimizam i obećanje da je moguće početi ispočetka.
Godinu 2013. pak obilježila je nijansa tamnozelene, ‘emerald‘, koju je uskoro bivša prva dama Michelle Obama učinila besmrtnom odjenuvši na bal ‘emerald‘ haljinu dizajnerske kuće Marchesa. Prošle je godine Pantone napravio iznimku i odabrao dvije boje – ‘serenity‘ i ‘quartz‘ (svijetloplava i ružičasta) koje su simbolizirale sve glasniju borbu za spolnu jednakost i ‘fluidnost‘. Kako su objasnili iz Pantonea, čitav proces izbora boje koja će obilježiti godinu traje devet mjeseci i priznaju da je subjektivan, utemeljen na instinktu istraživača, a ne na nekim konkretnim znanstvenim dokazima. Tim sastavljen od istraživača iz različitih sektora, a i potrošača, istražuje različite industrije, dominantne boje na događajima od autošouova pa do sajmova unutarnjeg uređenja.
Terapija zelenom
Nakon te prve faze kreću u sužavanje izbora, dodaju pokoji kulturološki ili trend u ponašanju potrošača i odabiru konačnog pobjednika. Kako je objasnila Eisman, prilikom odabira pobjedničke nijanse pitaju se kakvu poruku šalje te na koji se način može uklopiti u živote potrošača, odnosno njihova iskustva. Ove su godine tako primijetili da se u nekim industrijama sve češće pojavljuje svijetlozelena boja. Recimo, prvi su je put zapazili tijekom predstavljanja jesenskih kolekcija dizajnera 2014., a potom ponovno u kolekcijama za proljeće 2017., modnih giganata poput Balenciage, Guccija, Michael Korsa i Prade. No modne kompanije nisu bile iznimka već su im se pridružile i tehnološke koje su ‘mladom‘ zelenom nijansom obojile svoje urede, a i proizvode. Nadalje, novi Mercedes-AMG GT Roadster dolazi upravo u toj svijetlozelenoj nijansi, a arhitekti životnog prostora sve češće u svoje nacrte uključuju zelene, proljetne vrtove koji služe kao neka vrsta protuteže sivom, betonskom, gradskom okružju.
Šumsko kupanje
New York Times dalje nabraja i rast industrije zdrave prehrane (pakiranja obojena zelenom), bum zelenih sokova, ali i make-up linija koje sadrže zelenu nijansu poput ruža marke Dior. Jedna od trendsetterica, glumica Julianne Moore odjenula je svijetlozelenu Givenchyjevu haljinu na dodjeli nagrada Screen Actors Guild, a u kostimu te nijanse nastupila je i Hillary Clinton tijekom američkih predsjedničkih izbora. U Japanu navodno cvjeta trend takozvanog ‘šumskoga kupanja‘ (engl., forest bathing) koji potiče stresom izmorene Japance da se okruže zelenom, šetaju prirodom ne bi li pronašli prijeko potreban mir. Kako zaključuje Eiseman, nakon turbulentne 2016., globalnim je potrošačima prijeko potrebna pauza, odmak od burne svakodnevice. Zelena ili, ‘greenary‘ boja je kojom se valja okružiti jer ulijeva nadu da je moguće početi ispočetka, da je moguće ‘restartati‘ tijelo i um i krenuti u nove pobjede. Ta terapija zelenom zvuči prilično idealistično, ali svakako valja probati. Ako je suditi prema Pantoneu i činjenici da je dosad u prognozama bio prilično točan, proljetnom nijansom zelene bit ćemo okruženi htjeli to ili ne.